Metalni
s. ivčević
nalazi
10
M
etalni nalazi iz Garduna uglavnom pripadaju vremenu 1. st., manji broj predmeta datiran je u 2. i 3. st., a tek ih nekoliko pripada kasnoantičkom dobu. Po svojoj namjeni
materijal je raznovrstan i uobičajen za rimski vojni logor. Uz oružje i opremu vojnika
(koplja, strijele, dijelovi oklopa, mača, kacige, dijelovi pojasa), konjsku opremu i dijelove nošnje
(dijelovi orme, pojasne kopče i ibule) pronađeno je i nekoliko komada nakita i medicinskih instrumenata (medicinske žličice i sonda). Velik je broj predmeta koji pripadaju kućnom inventaru ili
oruđu.
10.1. Oružje
Vrhovi strijela čest su nalaz u vojnim logorima i utvrdama na području cijeloga Rimskog Carstva.
Takvo su oružje osim specijaliziranih postrojbi strijelaca (sagittarii) rabile i neke pomoćne jedinice, a vjerojatno i ostale postrojbe, uključujući i legije. Trobridne strijele javljaju se od prapovijesnog vremena, a Rimljani taj oblik preuzimaju od pomoćnih jedinica s osvojenih područja.1 Vrhovi
strijela dijele se u sedam osnovnih skupina.2
Trobridna strijela (kat. br. 1) pripada skupini koja se javlja od 2. st. pr. Kr. i traje do 4. st.3 Zbog fragmentiranosti ne može se utvrditi je li riječ o strijeli s nasadom na trn ili s tuljcem, a iz istoga razloga nije moguće precizno odrediti ni tip kojemu pripada. Naime, prema sačuvanome dijelu mogla je
pripadati tipu Zanier 2 ili 3, koji traju od republikanskog doba do 3. st., a javljaju se i u 4. st.4 Ranije
pronađeni vrh strijele iz Garduna tipološki se poklapa s novopronađenim primjerkom.5
1
2
3
4
5
Davies 1977, 260, 261.
Radman-Livaja 2004, 55.
Zanier 1988, 6.
Ibid., 6, sl. 1.
Šeparović 2003, T. 3.1.
140
M ETALNI NALAZ I
Listolike strelice plosnata vrha (kat. br. 2) nepromijenjene su u uporabi od prapovijesti do srednjega vijeka te ih je izvan konteksta teško datirati,6 a kao i za koplja teško je odrediti jesu li ih kao
dio naoružanja rabili vojnici ili su služile za lov. S obzirom na to da je naš primjerak pronađen u
vojničkom logoru, možemo ga odrediti kao vojničku strijelu i datirati u vrijeme trajanja rimskog
logora Tilurij.
Koplje je u rimskoj vojsci bilo dio pješačke i konjaničke opreme, a različiti oblici uvjetovani su namjenom koplja, koje se rabilo kao bacačko oružje i za borbu izbliza. Oblik i veličina kopalja nisu se
mijenjali kroz povijest, stoga ne postoji tipologija te vrste materijala. Premda je najveća vjerojatnost da su dva vrha koplja (kat. br. 3, 4) nastala u razdoblju od početka 1. st. do sredine 3. st., kad je
na tom području najviše vojske i oružja,7 ostaje otvorena mogućnost i kasnije datacije jer Tilurij
nastavlja živjeti i u kasnijem razdoblju. Tomu u prilog ide i raniji nalaz koplja datiranoga novcem
u 6. st.8
Petica, odnosno pojačanje dna koplja, služila je tomu da se koplje zabije u zemlju kad nije rabljeno,
ili pak kao oružje, ako bi se drška u borbi prelomila. Izrađuju se u nepromijenjenu obliku od početaka Republike sve do kasnoantičkog vremena, stoga ih tipološki nije moguće datirati. Uglavnom su
željezne, poput gardunskih (kat. br. 5, 6), a nekoliko ih je u Gardunu već i pronađeno.9
Napadačkoj opremi vojnika osim dijelova strijela i kopalja pripadaju i dijelovi mača – brončani vrh
(kat. br. 7) i okovi korica (kat. br. 8–10).
Okov dna korica mača (kat. br. 8) pripadao je maču tipa Mainz, kojemu su rubovi korica cijelom dužinom bili zaštićeni metalnim žlijebom. Takvi mačevi datiraju se u prvu polovinu 1. st.10
Osim što su učvršćivali prednju i stražnju stranu korica okovi su služili i za to da bi se kroz prstenasto proširenje na kraju provukle karike za kožno remenje mača. Okovi korica poput gardunskih
(kat. br. 9 i 10) traju od posljednje četvrtine 1. st. pr. Kr. do kraja 1. st. Postavljani su u paru, nešto
ispod drške mača. Primjerci poput našega pripadali su mačevima tipa Pompeji ili tipa Mainz, a međusobno ih je moguće razlikovati po širini. S obzirom na to da su oba naša primjerka sačuvana samo
djelomično, ne može se odrediti kojemu su tipu pripadala.11 Okovi su se sastojali od dvaju dijelova,
prednjeg i stražnjeg, koji obično nije bio ukrašen, a međusobno su spajani zakovicama. Moguće je
da su dva ulomka iz Garduna dio istog okova.
Vojnička oprema sadržavala je osim oružja i opremu za zaštitu vojnika u borbi. Među nalazima iz
Garduna toj skupini pripadaju dijelovi kacige, štita, oklopa i vojničkog pojasa.
Gotovo u cijelosti sačuvana lijeva obrazina pripadala je pješačkoj željeznoj kacigi tipa Weisenau,12
odnosno carsko-galskomu tipu kacige.13 Tip nastaje krajem 1. st. pr. Kr., a traje sve do početka 2.
st.; postoje brojne inačice tipa, koje se međusobno razlikuju i prema obliku obrazine. Kasniji oblici
izrađivali su se i od bronce.14 Najbliže analogije za obrazinu iz Garduna (kat. br. 11) nalazimo na ka6
7
8
9
10
11
12
13
14
Radman-Livaja 2004, 58.
Sanader 2002, 127.
Ivčević 2004a, 164, T. 2. 26.
Jedna petica koplja pronađena je u istraživanjima od 1997. do 2001. (Šeparović 2003, 237, 238, T. 3. 2), dvije su slučajni
nalazi (Ivčević 2004a, 167, T. 2. 29; Bekić 1998, 235, T. 2. 9),a dvije koje ovdje obrađujemo pronađene su u novijim istraživanjima.
Radman-Livaja 2004, 39.
Ibid., 39.
Waurick 1988, 355, 356.
Radman-Livaja 2004, 75.
Ibid., 71.
METAL N I N A L A Z I
141
cigama pronađenima u Halternu,15 koje su datirane u 1. st., te u Sisku16 i Verdunu,17 gdje su datirane
u sredinu 1. st. Rupice za zakovice u gornjem dijelu vjerojatno su držale brončani lim s unutrašnje
strane obrazine, a nešto veća zakovica na donjem dijelu držala je karičicu za remen kacige. U tu su
svrhu rabljene ukrasne zakovice u obliku rozete kakve su ranije pronađene u Gardunu.18
Rimski štit izrađivao se od dva ili tri međusobno slijepljena drvena sloja, presvučena čvrstim platnom, a potom kožom. Kako bi se rubovi zaštitili od oštećenja koja su mogli izazvati udarci mača u borbi ili naslanjanje štita na zemlju, rubovi su se ojačavali željeznim ili brončanim okovima (kat. br. 12).19
Kopče za oklop (kat. br. 13–19) iz Garduna pripadaju skupini dvodijelnih D-kopči, koje se datiraju
u 1. st.20 Rabile su se za spajanje dijelova obručastog oklopa, i to ranijega tipa (Corbridge A i B/C),21
koji je nosilo pješaštvo, a čije je trajanje ograničeno na 1. st. Do nedavno smatralo se da su takve
oklope nosili samo legionari, ali se prema novijim istraživanjima čini da su ih jednako rabili i pripadnici pomoćnih jedinica.22
Za spajanje dijelova oklopa rabile su se i spojne petlje (kat. br. 20), odnosno okovi s kružnom ušicom, i to za povezivanje dijelova oklopa tipa Corbridge. Mogle su pripadati bilo kojoj od triju inačica navedenog oklopa.23 Spajale su poluobruče lijeve i desne strane donjega dijela oklopa tako da su
se na oba kraja nalazile identične spojnice kroz koje se onda provlačila vrpca.24
Dvodijelne kopče D-oblika s volutama kopčale su vojnički pojas, koji se preko oklopa nosio s dvostrukom namjenom: prebacivanje dijela težine oklopa s ramena na bokove vojnika te vješanje mača
i noža.25 Tipičan su oblik 1. st.,26 a neki im autori vrijeme trajanja ograničavaju na prvu polovinu 1.
st.27 Trn u obliku ljiljana (kat. br 21) karakterističan je za taj tip kopče, o čemu svjedoči čitav niz
nalaza cijelih kopči.
U drugu polovinu 2. i u 3. st. datiraju se četvrtasti okov remena (kat. br. 22),28 ulomci dvaju okova
(kat. br. 23, 24)29 i ulomak okvira okova kopče (kat. br. 25).30
Rimljani od Kelta preuzimaju običaj dijeljenja kraja pojasa u četiri vrpce od kojih se samo jedna
provlačila kroz kopču, a ostale su visjele niz slabine. Od sredine 1. st. taj se element pojasa osamostaljuje i nastaje pregača sastavljena od triju ili više kožnih vrpca (ponekad od samo jedne široke
vrpce) koje su visjele s prednje strane pojasa štiteći slabine. Uvijek su završavale privjescima, a posvuda su na njima bili pričvršćeni okovi, često posrebreni i ukrašeni biljnim motivima. Ponekad su
na njima bili urezani natpisi.31 Zveket i odsjaj metalnih dijelova pregače pridonosio je zastrašujućoj
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
Harnecker 1997, 35, T. 82. 870a.
Radman-Livaja 2004, 74, sl. 16.
Waurick 1988, 333, sl. 3.3.
Šeparović 2003, T. 3. 7, 8.
Bishop, Coulston 2006, 61, 62, 93, sl. 49. 1.
Sagadin 1979, 305; Koščević 1991, 67.
Za rekonstrukciju v. A. Voirol 2000, 15, sl. 7; Simkins 2003, 27; detaljnije o dataciji tog tipa i literaturu v. u: Radman-Livaja 2004, 80–84.
Voirol 2000, 14.
Radman-Livaja 2004, 84.
Feugère 2002, 103, sl. 126–128.
Višić-Ljubić 2006, 163.
Oldenstein 1977, 211, 212; Koščević 1991, 66, 67.
Voirol 2000, 17.
Koščević 1991, 75.
Oldenstein 1977, 197.
Ibid., 223.
Ibid., T. 59. 741, 744.
142
M ETALNI NALAZ I
pojavi rimskih jedinica pri stupanju. Nosilo ih je samo pješaštvo, i to tijekom 1. st. Pregača se kao
dio nošnje pojavila u vrijeme Tiberija (14–37), a izlazi iz upotrebe u vrijeme Hadrijana (117–138).32
Krajem 1. st. pregača se u nošnji legionara reducira, a kod pomoćnih jedinica potpuno nestaje.33
Okov malih dimenzija (kat. br. 26) u Müllerovoj tipologiji okova za remenje za Haltern spada u tip
2.34 Pravokutni okov vojničke pregače (kat. br. 27) odgovara ranije pronađenim okovima iz Garduna.35
Kružne pločice kojima je na stražnjoj strani bila brončana traka savijena pod pravim kutom, a završavala je u obliku jednostruke ili dvostruke ušice, obično se interpretiraju kao gumbi. Uporaba
im nije dokraja jasna. Kako su prilično krhki i izrađeni od brončanoga lima, vjerojatno su služili za
pridržavanje mekših tkanina. Postoji više pretpostavki o njihovoj namjeni, no nijedna nije posve
dokazana.36 Tako postoje mišljenja da su rabljene – za kopčanje gornjih dijelova odjeće, – kao dio
konjske orme, – da su bile sastavni dio vojničke pregače ili pojasa,37 na kojem su povezivale remen
noža ili mača s pojasom.38 Datiraju se u 1. st.,39 a uglavnom se nalaze u vojnim logorima, i to pretlavijevskog i lavijevskog vremena.40
Skupina s jednostrukom ušicom i kružnom konveksnom glavom (kat. br. 28–30) pripada tipu VIIIa
u tipologiji koju je izradio J. P. Wild.41 Premda se područjem na kojemu gumbi s ušicom nastaju drži
Britanija, primjerci poput gardunskoga nazivaju se i tipom Vindonissa, zbog dobre zastupljenosti u
tom vojnom logoru.42 Datiraju se u 1. st., kao i gumbi s dvostrukom ušicom (kat. br. 31, 32).
Čest nalaz na rimskim lokalitetima dvostrani su gumbi (kat. br. 33), koji su vjerojatno rabljeni za
kopčanje pojasa s prstenastom kopčom, a moguće je da su služili i za kopčanje dijelova konjske
orme. Uporaba im je bila jednostavna – provlačenjem kroz otvore na predmetima od organskog
materijala dijelovi opreme prema potrebi su se spajali ili odvajali. Datiraju se u drugu polovinu 2.
te u 3. st.43
10.2. Konjska oprema
Privjesci za ormu konja služili su kao ukras, a ponekad imaju i apotropejsko značenje. Listoliki privjesci (kat. br. 34, 35) razlikuju se unutar osnovnog oblika (izduženi oblik valovitih rubova s kuglastim ukrasom na dnu i kukicom za vješanje na vrhu) po obliku i ukrasu. Raznovrsnost je karakteristična za taj tip privjeska, koji se datira od klaudijevskoga razdoblja do u 2. st.44 Pripadaju tipu
Bishop 4, inačici 4d, a pripisuje im se ponajprije ukrasna uloga, bez simboličnog značenja.45
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
Voirol 2000, 18.
Simkins 2003, 24.
Müller 2002, 55, sl. 16.
Ivčević 2004a, 160, T. 1. 7–9.
Wild 1970, 145.
Müller 2002, 43.
Rekonstrukciju pojasa mača v. u Deschler-Erb 1997, 29, sl. 17c.
Šeparović 2003, 221.
Wild 1970, 146.
Ibid., 142, 143, sl. 2.
Voirol 2000, 27.
Oldenstein 1977, 167–169, sl. 2.
Koščević 1991, 50.
Radman-Livaja 2004, 112.
METAL N I N A L A Z I
143
Listoliko-srcoliki privjesci (kat. br. 36–38) datiraju se u razdoblje od Klaudija (41–54) do Trajana
(97–117).46 Premda su identični privjesci vješani na remenje vojničke pregače, uglavnom se u literaturi interpretiraju kao privjesci orme.47
U 1. st. datira se okov za uzde (kat. br. 39)48 pomoću kojega se uzda spajala nakon provlačenja kroz
ušicu žvale,49 i to zakovicama koje su se provlačile kroz otvor s prednje strane okova ili učvršćivanjem pomoću trna sa stražnje strane. Okovi remena (kat. br. 40–42) kopčali su se tako da bi se kroz
središnji otvor na pločici provlačila zakovica koja bi pridržavala okov na remenu. Javljaju se u 1. st.,
a traju kroz 2. i 3. st.50
Zatvorena kuka (kat. br. 43) vjerojatno je bila dio razvodnika za uzde,51 a okov za oglavnik s pomičnom
ušicom (kat. br. 44), koja nedostaje, može se prema ukrasu i približnim analogijama datirati u 2. st.52
Brončane kopče četvrtasta okvira služile su za kopčanje remena konjskog sedla (kat. br. 45). Premda ne potječu isključivo s vojnih nalazišta,53 prema nalazima iz vojnih logora54 datiraju se u 1. st.
Osim od bronce izrađivale su se i od željeza.
Željezni predmet pod kat. br. 46 vjerojatno je bio dio konjske opreme, možda spojnica žvala.55
10.3. Fibule
Fibule tipa Jezerine kasnolatenski su tip, najgušće zastupljen na području sjeverne Italije i Slovenije, pa se drži da su tu i nastale. Javljaju se na područje rimske Dalmacije te dunavskih, rajnski i
galskih provincija.56 Dio su muške nošnje, ali rabe ih i žene. Nošene su u paru i pojedinačno.57
Pojava tih ibula uglavnom se stavlja između 50. i 30. god. pr. Kr., a traju do kraja Augustove vladavine (27. pr. Kr. – 14. po. Kr.). Najbrojnije su u razdoblju od 20. god. pr. Kr. do 10. god. po. Kr.58
S obzirom na zastupljenost u priobalnome dijelu Dalmacije te činjenicu da je proizvodnja ibula
Jezerine bila decentralizirana, pretpostavlja se postojanje radionice na području te rimske provincije.59 Slično preuzimanje proizvodnje kasnijih varijanata i lokalnih inačica na područjima izvan
matičnoga pokazuju ibule tipa Almgren 65, koje su na području Dalmacije također brojne, a rasprostranjene su približno na istome području na kojemu se širi i tip Jezerine. S obzirom na to da za
tip Almgren 65 ne postoje indicije za proizvodnju na području Dalmacije, pretpostavljen je import
iz sjeverne Italije.60
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
Voirol 2000, 24.
Voirol 2000, 24; Unz, Deschler-Erb 1997, 41, 44.
Voirol 2000, 78.
Za rekonstrukciju v. Ritterling 1913, 169, sl. 36.
Koščević 1991, 76–78.
Unz, Deschler-Erb 1997, 45.
Oldenstein 1977, 201.
Werner 1970, 77, 79; H. Dolenz 1998, 110.
Unz, Deschler-Erb 1997, 50; Dolenz 1998, 110.
Ritterling 1913, 171.
Adam, Feugère 1982, 178–182; v. kartu rasprostranjenosti: Rieckhof 1975, T. 12.
Fibule s reljefnim prikazom često su nošene u paru, dok su one ukrašene uzdužnim rebrima poput gardunskoga primjerka, nošene pojedinačno: Demetz 1999, 102.
Adam, Feugère 1982, 167.
Ibid., 167, 168.
Ivčević 2002b, 332, 333.
144
M ETALNI NALAZ I
Tip Jezerine prema načinu ukrašavanja na luku dijeli se na dvije inačice.61 Gardunski primjerci
(kat. br. 47–49) pripadaju češćoj inačici tipa, kod koje je luk ukrašen uzdužnim rebrima (AdamFeugère – tip Jezerine, inačica a, Feugère – tip 12, inačica a, Demetz – Jezerine II, inačica IIc),62
za razliku od druge, kojoj je luk ukrašen reljefno izrađenim vegetabilnim ili iguralnim motivima
(Adam-Feugère – inačica b 1 i 2, Feugère – tip 12, inačica 12b, Demetz – Jezerine I). Ostale značajke
– spiralna konstrukcija sastavljena od četiri navoja spirale, unutrašnja tetiva, trapezoidan ili četvrtast držač igle, završetak noge u obliku gumba te prstenasti dodatak na prijelazu luka u nogu – identične su kod obje inačice. Analogne primjerke nalazimo na čitavome području rasprostiranja tipa.
U zadnju četvrtinu 1. st. pr. Kr. i 1. st. datira se i ibula pod kat. br. 50. Premda civilna uporaba nije
isključena, brojnost tih ibula na vojnim lokalitetima, posebno inačice kojoj pripada naš primjerak
(Feugère 14 a), svrstava ju u vojničke ibule.63 Unatoč mišljenju da se najraniji primjerci javljaju još
u doba Cezarovih ratova64 uglavnom je prihvaćeno da se počinju proizvoditi od početka Augustove
vladavine, a traju do kraja Tiberijeve. Kasnije inačice, koje pripadaju klaudijsko-neronskomu razdoblju, izrađivale su se od željeza i vežu se uz rajnske logore.65
Fibule tipa Alesia najranije su zglobne ibule i prethode ibulama tipa Aucissa. Premda su na raznim područjima različito datirane, osobito njihova najranija pojava, svi se autori koji su taj tip
proučavali slažu da su najviše u uporabi u posljednjim dvama desetljećima 1. st. pr. Kr. te da nestaju
pojavom ibula Aucissa.66 Dakle doba Augustove vladavine vrijeme je kad se te ibule prestaju proizvoditi. Njihova pojava na nekom području obično se veže uz rimske vojne pohode.67 Najgušće ih
nalazimo zastupljene u Francuskoj i sjevernoj Italiji, ali se šire i na obalnome dijelu provincije Dalmacije i u unutrašnjost do Dunava.68
S obzirom na proširenost toga tipa na veliku području69 te na brojnost inačica koje se javljaju u proizvodnji relativno kratkotrajnoga tipa70 sigurno je da su proizvođene u više različitih radionica.71
Prema tipologiji S. Demetz za alpsko područje72 taj tip podijeljen je na dva osnovna podtipa. Za tip I
karakterističan je trokutasti luk, koji je gotovo kod svakog primjerka različito ukrašen ili oblikovan. U
Hrvatskoj je, prema popisu koji je izradio M. Feugère,73 pronađeno šest ibula toga tipa, čemu možemo pridodati još tri: po jedan primjerak iz Salone74, Narone75 i Aserije76, koja se čuva u Arheološkom
muzeju u Splitu. Tip II određen je time što ima razvedeniji luk od tipa I, a značajka mu je i to što su
oblici luka u određenoj mjeri standardizirani. Primjercima iz Salone i Narone prema ukrasu na luku
možemo odrediti sjevernoitalsko podrijetlo. Isto vrijedi i za primjerak iz Asserie (Alesia I).77
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
Demetz 1999, 100; Feugère 1985, 181, 253; Adam, Feugère 1982, 130–133.
Demetz 1999, 100; Feugère 1985, 181, 253; Adam, Feugère 1982, 130–133, sl. 4.
Feugère 1985, 264.
Rieckhof 1975, 40.
Feugère 1985, 266; primjerak s lokaliteta Martigny, koji se navodi pod tipom tih ibula (Rey-Vodoz 1986, 2.2.1) je izrađen
od željeza, ali kako je jako fragmentiran, atribucija nije potpuno sigurna; Rey-Vodoz 1986, 158, T. 4. 65.
Lacabe 1995, 98–101.
Istenič 2005, 190, bilj. 11.
Buora 2005, 85, sl. 1.
V. kartu rasprostiranja: Feugère 1985, 301, sl. 38.
Feugère 1985, 302, 303; Adam, Feugère 1982, 150–157.
Za galske ibule pretpostavlja se lokalna proizvodnja, a vjerojatno su se proizvodile i u sjevernoj Italiji ( Buora 2005, 87.)
Buora 2005, 85, bilj. 3; Demetz 1999, 157–162.
Feugère 1985, 310.
Ivčević 2006, 218, 226, sl. 6a, 6b.
Ivčević 2004b, 236, kat. br. 3; str. 240, 243.
Ivčević 2009, 107, sl. 1.
U Saloni je pronađen jedan primjerak koji pripada tipu Alesia Demetz IIc, odnosno Feugere 21b1, Buora 2, Guštin I,3 (v.
Ivčević 2002a, 238, T. XIV, 127; Buora 2005, 87, T II, 9; Feugère 1985, 299), koji obilježavaju dvije okomite vrpce uz kruž-
METAL N I N A L A Z I
145
S. Demetz78 drži da nastaju na području sjeverne Španjolske u prvoj polovini 1. st. te da se odatle
prenose u ostale dijelove Carstva. Premda su dobro zastupljene na području Španjolske, naročito
u sjeveroistočnome dijelu,79 potrebno je naglasiti da se uglavnom radi o inačici Alesia Demetz I,
dok je inačica Alesia Demetz II na tom području slabo zastupljena. Za primjerak kojemu veći dio
nedostaje (kat. br. 51) sa sigurnošću možemo reći da pripada inačici Demetz II, najvjerojatnije IIa
(Guštin I,2, Feugère 21b1).80 Karakteristike su joj zglobni tuljac izrađen savijanjem prema unutra,
razvedeni luk s dva krilca na krajevima, završetak noge je uzdignut i ukrašen kuglastim ukrasom.
Novija istraživanja81 pokazala su da se obje varijante javljaju istovremeno, što znači da bismo kao
najkasnije vrijeme pojave tog tipa stavili u sredinu 1. st. pr. Kr. Nastanak inačice Demetz II stavlja
se na područje Francuske, gdje su pronađene u veliku broju.82 Vjerojatno su radionice djelovale na
jugu, odakle se uz rijeku Ronu šire prema sjeveru. Zbog koncentracije nalaza pretpostavlja se proizvodnja te inačice i na području sjeverne Italije, točnije u Akvileji,83 a toj se radionici pripisuju i
nalazi iz Slovenije.84 Nedostatak luka onemogućuje detaljnije proučavanje primjerka iz Garduna i
pripisivanje određenoj radionici. Zasad je to jedini primjerak na našem području koji pripada inačici Demetz Alesia II.
Speciičnost drugoga primjerka (kat. br. 52) spiralni je ukras noge. Sličan ukras nalazi se na ibulama Alesia I pronađenima u istraženim grobovima iz Ribića i Jezerina,85 gdje su datirane u fazu
Vb (35. god. pr. Kr. – 10/20. god. po. Kr.), te na ibuli iz Višića.86 Identičan primjerak pronađen je u
antičkoj Naroni.87
Fibule tipa Aucissa razvijaju se u zadnjoj četvrtini 1. st. pr. Kr., a traju do kraja 1. st. Najrašireniji su
oblik ibula toga vremena i u veliku broju nalazimo ih na području cijeloga Rimskog Carstva. Vojničke su, ali su i u civilnoj uporabi, pa ih osim u vojničkim logorima dobro zastupljene nalazimo i
na civilnim lokalitetima.88
Šest ibula (kat. br. 53–58) pripada tzv. klasičnim Aucissa-ibulama vrpčastog luka s istaknutim uzdužnim rebrom u sredini, kojima je zglobni tuljac savijen prema unutra. Različiti ukrasi na glavi i
luku te varijacije imena na zaglavnoj pločici svjedoče o različitim radionicama. Njihovo postojanje
na nekom lokalitetu gotovo je siguran znak vojničke nazočnosti jer upravo su ibule te varijante masovno zastupljene u vojnim logorima, pogotovo u Germaniji Inferior, ali ima ih i u Velikoj Britaniji,
Galiji, pogotovo srednjoj i južnoj, te srednjoj i sjevernoj Italiji. Logori u kojima se javljaju u većem
broju oni su koji su nastali do 10. god. pr. Kr., a puno su slabije zastupljene u kasnijim logorima.89
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
ni dio luka. Ta inačica pripada augustovskom dobu, rijetke su u Galiji, a brojnije na istočnoalpskom prostoru i istočnom
Venetu (v. Buora 2005, 85, 87, sl. 4), što nas upućuje na zaključak da je upravo taj prostor imao važnu ulogu u proizvodnji
i distribuciji takvih ibula.
Demetz 1999, 163, 164.
Lacabe 1995, T. 13–T. 21.
Demetz 1999, 160; Feugère 1985, 299.
Istenič, 2005, 190.
Feugere 1985, T. 111, 112, karta 42.
Buora 2006, 242, karta 4.
Istenič 2005, 193.
Marić 1968, 32, T. VI, 4 (Jezerine), T. XVIII, 7, 31, 41 (Ribić).
Rieckhof 1975, 19, sl. 6. 4.
Ivčević 1998, 195, 195, sl. 1.
Dosad su objavljene Aucissa-ibule iz Garduna s natpisom na zaglavnoj pločici ( Marović 2006, natpis Aucissa: kat. br.
I.4, I.9; natpis Cartilius: III.8; natpis Cartilia: IV.8; natpis Dagomattus: VI.2, sl. 5.VI/2; natpis Durnacus: VII.8, VII.12,
VII.13, VII. 15. VII. 16; natpis Valer: XI.3, sl. 9. XI/3; dvoredni natpis: XV.1, XV.2, XV.3, XV.13) kao i one koje su pronađene
u arheološkim istraživanjima na Gardunu od 1997. do 2001. ( Šeparović 2003, kat. br. 1–9, T. 1. 1–9). Objavljene su i ibule
iz Garduna koje se čuvaju u Muzeju Cetinske krajine i Arheološkom muzeju Split (Ivčević 2011., 161 - 186).
Feugère 1985, 323.
146
M ETALNI NALAZ I
Datiraju se u kraj 1. st. pr. Kr. i prvu polovinu 1. st. po. Kr. Nalazi iz rustičnih vila, gradova, čak i votivnih kompleksa zanemarivi su prema onima nađenima na vojnim lokalitetima, stoga se taj tip
pripisuje vojničkoj nošnji.
Deset primjeraka (kat. br. 59–68) pripada inačici s polukružnim presjekom luka. Nijedna nema
natpis na zaglavnoj pločici. Dok su ibule tipa Aucissa s trakastim lukom uglavnom imale natpis
Aucissa, one s lukom kružnog ili polukružnog presjeka imale su utisnute pečate s različitim imenima, što govori o većem broju radionica koje su ih izrađivale. Jedna ibula iz Garduna (kat. br. 59)
bliska je onima s natpisom Durnacus ili Dagomatus. Otprije su iz Garduna poznate četiri ibule s
tim natpisom,90 a jedan primjerak bez natpisa s istog lokaliteta91 – koji je već ranije, kao slučajni
nalaz, dospio u Arheološki muzej u Splitu – također odgovara novopronađenom primjerku. Sve ibule obrađene u ovoj radnji, a pripadaju tipu Aucissa s polukružnim ili kružnim lukom, međusobno
su slične, ali nema identičnih primjeraka, za koje bismo mogli pomisliti da su iz iste serije ibula.
Međusobno se razlikuju u detaljima. Tako kod šest primjeraka zaglavna pločica ima ureze s obiju
strana, dok kod dva primjerka to nije slučaj (kat. br. 65, 66). Jedna je ibula iz te skupine ukrašena
motivom trokuta,92 dok sve ostale imaju urezane vodoravne i okomite linije. Razlikuju se i po presjeku luka, koji varira od primjerka do primjerka. Prema osnovnim značajkama odgovaraju im i
ibule pronađene u istraživanjima Garduna vođenima od 1997. do 2001. god.93 Te ibule česte su u
Dalmaciji i pretpostavlja se lokalna proizvodnja.
Lučne ibule s dvije igle razvijaju se iz latenskih kopljastih ibula, a na osnovi zatvorenih nalaza
datiraju se u 1. st., s time da je pitanje donje granice još otvoreno.94 Podijeljene su u tri inačice.95
Gardunski primjerak (kat. br. 69) pripada prvoj skupini, kojoj su značajke luk ukrašen urezivanjem,
koji se sužava prema nozi, te kuglasti ukrasi na krajevima zglobnog tuljca. Mehanizam za kopčanje
sastoji se od dvije igle koje su se zapinjale na nozi, koja je bila raskovana i s obje strane savijena
prema van. Taj tip, koji se rijetko javlja izvan provincije Dalmacije,96 a koji pokazuje sličnost s tipom Aucissa, Marović naziva jadransko-dalmatinskom varijantom ibula Aucissa.97 Već je Behrens
isticao njihovo ograničenu lokalnu pojavu.98 Neki ih autori stavljaju u Aucissa-ibule, ali premda su
im bliske, te se ibule moraju izdvojiti u poseban tip. Slična ibula pronađena je ranije u Gardunu i,
premda se u nekim detaljima razlikuju, pripadaju istomu tipu i datiraju se u isto vrijeme.99
Zbog fragmentiranosti nekim se dijelovima ibula tip ne može ni približno odrediti (kat. br. 70–76).
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
Marović 2006, 87, 88.
Ivčević 2011, sl. 18.
Ivčević 2002a, T. V, 37, 38; Lacabe 1995, T. 27. 207, 208; Feugère 1985, T. 135. 1684; Koščević 1980, T. III, 18.
Šeparović 2003, T.1. 2–7.
Lokošek 1988, 8.
Ibid., 5, 6.
Na području Panonije nađene su četiri, a na području Mezije pet ibula tog tipa (Lokošek 1988, 15). Jedan izolirani nalaz
takve ibule koji potječe iz Abruda (Dacia) datiran je u drugu polovinu 1. st. (Cociş 2004, 85).
Marović 1959, 77.
Behrens 1950, 220.
Ivčević 2011, 161 - 186.
METAL N I N A L A Z I
147
10.4. Pojasne kopče
Ovalna pojasna kopča pripisuje se Istočnim Gotima i datira se u 5. i 6. st.100 Kako je rimska provincija Dalmacija od kraja 5. st. do 537. god. u sastavu istočnogotske države, vjerojatno je kopča (kat. br.
77) u Tilurij dospjela otprilike u tom vremenu.
Četvrtasta neukrašena željezna kopča (kat. br. 78) pripada kasnoantičkom vremenu. Takve se kopče javljaju od polovine 4. st.,101 a traju kroz 5. i 6. st. Grobna cjelina u kojoj su pronađene dvije kopče
poput naših potvrđuje njihovu istovremenu uporabu.102
10.5. nakit
Nakitnim oblicima pripadaju četiri predmeta: dva brončana prstena, ulomak zlatne naušnice i privjesak-križić, koji se datira u 18. i 19. st.
Jako oštećen ulomak prstena (kat. br. 79) moguće je odrediti u prstenje kojemu je pločica formirana širenjem karike, a umetnuti ukras (gema ili uložak od staklene paste) u ravnini je s karikom.
Takvo prstenje traje dugo, od kraja 1. do sredine 3. st., najbrojnije je zastupljen oblik u razdoblju
Carstva te se unutar tipa formiraju brojne inačice. Tip je dugotrajan i datira se u 1. i 2. st.103
Prstenje u obliku ključa relativno se često nalazi na rimskim lokalitetima. Datira se u 3. i 4. st. Postoji više tipova, koji su međutim istovremeni, pa preciznija datacija prema tipu kojemu pripadaju
nije moguća. Dobro sačuvani primjerak iz Garduna (kat. br. 80) pripada rjeđe zastupljenoj inačici,
kod koje su zupci postavljeni izravno na kariku prstena.104 Prema tipologiji H. Guiraud pripada tipu
5, inačici d. Guiraud tip 5 datira od 1. do 4. st. te ističe da je takvo prstenje podjednako zastupljeno
na civilnim i vojnim lokalitetima.105 Na karti rasprostiranja uočljivo je da je inačica d zastupljena
slabije od ostalih.106 Prstenje u obliku ključa uglavnom se tumači kao praktično rješenje za čuvanje
ključa, osobito ključeva važnih pretinaca i kutijica, no ključevi su u antici nosili i određenu simboliku. Kao atribut pripisivali su se istočnjačkim božanstvima, štovanima u misterijima, a svećenici i
svećenice tih božanstava, koji su posjedovali ključ hrama, nosili su ga kao statusni simbol. Ključ je
otvarao i zatvarao vrata i u simboličnome smislu značio mogućnost ulaska u drugi svijet, odnosno
odvajanja dvaju svjetova. Zato su stele u grčkom, a kasnije i u rimskom svijetu bile u obliku vrata,
često s bravom na njima, a i u grobovima se ponekad ključ prilagao uz pokojnika.107
Zlatni ulomak (kat. br. 81) vjerojatno je bio dio zvonolikog privjeska naušnice kakve su nošene u
razdoblju od 2. do 4. st. Obično su na kraju imale biserne perlice. Taj oblik naušnice bio je omiljen i
prilično se često nalaze i u jeftinijoj varijanti, izrađene od bronce s perlicama od staklene paste.108
10 0
10 1
10 2
10 3
10 4
10 5
10 6
10 7
10 8
Vinski 1989, 10–17; Nowakowski 1998, 71.
Takva je kopča pronađena u grobnoj cjelini zajedno s novcem Jovianovim (363–364), Valentinianovim (364–375) i Gratianovim (375–383) te lukovičastom ibulom tipa Keller 4, koje se datiraju od 350. do 380. god. ( Fülep 1977, 39).
Istvánovits, Kulcsár 1999, 82, 83, sl. 4. 2.
U tipologiji I. Popović pripadaju u tip II, inačicu datiranu u kraj 1. i početak 2. st.( Popović 1992, 10); na galskome području uvršteni su u tip 2a, a traju kroz cijelo 1. i 2. st. (Guiraud 1989, 181) u tipologiji za područje Germanije idu u grupu
IV, oblik 20, a datiraju se u 1. st. (Beckmann 1969, 38).
Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević 2003, 23.
Guiraud 1989, 191–193.
Ibid., 192, sl. 35.
Ciurletti 1996, 67–71.
Višić-Ljubić 2002 I, 221, 2002 II, 123, sl. 10.
148
M ETALNI NALAZ I
Privjesak u obliku križa (kat. br. 82) s prikazom raspetoga Krista s jedne i Bogorodice s druge strane datira se u 18. i 19. st. Nošeni su kao privjesci na lančiću ili kao privjesci krunica, a javljaju se na
široku području. Izrađivali su se lijevanjem, uglavnom su loše kvalitete i vjerojatno su izrađeni u
lokalnim radionicama o kojima zasada nema podataka.109 Natpis iznad lika Bogorodice označava
ju kao bezgrešnu djevicu (Virgo Immaculata), dok je sa strana i ispod lika napisan stih iz himne Ave
Maris stella: Vitam praesta puram – Čestit život daj nam.110
10.6. Kućni inventar
U rimsko je doba osim ručnih sistema za zaključavanje pomoću zasuna u uporabi bio i mehanizam
s ključanicom i ključem, koji se prema bitnim značajkama može podijeliti na tri grupe. Prvoj grupi
pripadaju mehanizmi s izravnom intervencijom ključa na zasun, u kojima bi ključ uvučen u ključanicu zapeo za zasun, a mehanizam bi se otvarao ili zatvarao njegovim povlačenjem u stranu. Drugi
je sistem potezanja ili dvostrukog guranja, koji se javlja još od protohistorijskog vremena, ali je naknadno usavršavan i razvijan te je u vrijeme Rimskoga Carstva najviše rabljen.111 Nakon otvaranja
ključ bi ostajao u bravi, a bilo ga je moguće izvaditi tek nakon ponovnog zaključavanja. Taj sistem
rabio se za zaključavanje vrata, ali i dijelova namještaja, kutijica i sličnih predmeta. Treći sistem
otključavanja – okretanjem ključa – u početku je zastupljen samo na škrinjama i kozmetičkim kutijicama, a općenito je prihvaćen od 2. st. po. Kr.
Ključ pod kat. br. 83 pripada tipu kojim se brava otvarala dvostrukim guranjem.112 Prema Gáspárovoj tipologiji pripada tipu IV.113 Takvi su ključevi najbrojniji, javljaju se kroz cijelo razdoblje Rimskog Carstva, osobito u prvim trima stoljećima po. Kr.114 Ranije su se uglavnom datirali u rano Carstvo, no neki nalazi u zatvorenim cjelinama upućuju na njihovu uporabu i u 4. i 5. st.115 S obzirom na
dimenzije možemo pretpostaviti da je naš primjerak bio ključ za pokućstvo. Prema Harneckerovoj
tipologiji pripada tipu 4, inačici s četiri zupca.116 Takvi se primjerci mogu naći na području cijeloga
Carstva, brončani117 i željezni.118 Prosječna im je dužina između 6 i 8 cm, premda su pronađeni primjerci i do 21 cm dužine, a postojali su i iznimno mali primjerci, koji su otključavali kutijice, za koje
su ključevi često bili izrađivani od slonovače ili kosti.
Zasuni brava poput našeg primjerka (kat. br. 84) bili su dio brave na dvostruko guranje.
Četvrtasti okovi brave (kat. br. 85) karakteristični su za rimsko doba, a preciznije ih na osnovi tipologije nije moguće datirati.119 Prema okolnostima nalaza te tipološkoj pripadnosti moguće je da je
okov pod kat. br. 85 dio iste, ranije objavljene120 brave iz Garduna.
10 9
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
Pavičić 1994, 52.
Ibid., 44.
Čargo 2002, 551; Ivčević 2003, 143, 144.
Rekonstrukciju obaju sustava zaključavanja v. u: Ciurletti 1996, 76, 77; Gáspár 1986, 42, 43; Galliazzo 1979, 150, 151.
Gáspár 1986, 47–49.
Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević 2003, 33.
Bassi 1997, 84–93.
Harnecker 1997, 21.
Istenič 2000, T. 149, 8, gr. 652, datacija groba 1. – poč. 2. st; Bassi 1996, 90, 91, T. 26, 7–9, T. 27, 1, 3; Gáspár 1986, T. XXIV,
a, a11, a13; T. CLXIII F; T. CCXXXIV, CCXXXV, CCXXXVIII–CCLIII; Galliazzo 1979, 149, kat. br. 8.
Istenič 2000, T. 149, 9, gr. 652, datacija groba 1. – poč. 2. st.; Sokol 1998, str. 32, 70, 71, datacija 4. st.; Bassi 1996, 90, 91; T.
26, T. 27, 2, 4.; Topal 1993, T. 12, gr. 14, 25; Gáspár 1986, T. XXVIII, a; CCLIV, CCLV; Petru 1972, T. IX, 6, gr. 77.
Brunaux, Fichtl, Marchand 1990, 14.
Šeparović 2003, T. 6. 2.
METAL N I N A L A Z I
149
Drške posuda (kat. br. 86) za grabljenje tekućine prilikom kultnih obreda (simpulum) ili za ulijevanje pića, uglavnom vina (cyathus),121 čest su nalaz na antičkim lokalitetima. Postoji više osnovnih
tipova. Primjerci poput našega pripadaju tipu Radnóti 43,122 a datiraju se u 1. i početak 2. st.123 Gotovo identičan primjerak u Gardunu je već pronađen, s jedinom razlikom u broju rupica na kružnome
dijelu drške.124
Nožice posuda u obliku pelte datiraju se u kraj 1. st. pr. Kr. i u prvu polovinu 1. st. (kat. br. 87), odnosno u 1. st. (kat. br. 88, 89).125
Karike su se u antici izrađivale na dva načina: lijevanjem u jednom komadu ili savijanjem brončane žice koja se spajala namatanjem krajeva. Karike, same ili s ostacima lanaca, klinova, kukica,
ili pak međusobno povezane, rabljene su za razne namjene – vješanje zavjesa, prekrivača, lampi,
povezivanje dijelova namještaja i vrata, odnosno za izradu pomičnih zglobova na namještaju, uporabnim predmetima ili u arhitekturi126 – te ih zato nalazimo različitih dimenzija i težina, izrađenih
od raznih materijala. Zastupljene su na gotovo svim antičkim lokalitetima.127 U slučajevima kad se
karika morala pričvrstiti za već iksirani dio, dakle kad se ušica za kariku izrađivala npr. lijevanjem
zajedno s recipijentom, jedino moguće bilo je provući žicu kroz ušice i potom je saviti i učvrstiti
kako bi dalje pridržavala potrebne elemente.128
Široka primjena onemogućuje precizno određivanje namjene brončanih karika i lanaca iz Garduna
(kat. br. 90–108). Masivniji primjerci mogli su biti rabljeni kao dio konjske orme, a oni nešto manjih dimenzija kao držači remena korica noža ili mača,129 ili su mogli biti umetani kao držači drške
noža, britve i sličnog oruđa.130 Ponekad su karike koje su umetane za učvršćivanje drške izrađivane
od tanka brončanog lima i neukrašene. Možda bi se takva namjena mogla pripisati ulomku karike
pod kat. br. 93. U kućanstvu su se rabile za vješanje zavjesa, kao dio namještaja ili posuđa.131
10.7. Medicinski instrumenti
Prema povijesnim izvorima vojna medicina bila je veoma razvijena. Svaki vojni brod i svaka legija
imala je svog liječnika.132 Primjena lijekova i prevencija bile su dobro organizirane, pa su vojnici
morali paziti na pravilnu prehranu, održavanje kondicije vježbanjem i redovitu higijenu.133 Rimski
vojni logori dali su brojne nalaze ove vrste materijala.134
1 21
1 22
1 23
1 24
125
1 26
1 27
1 28
1 29
130
131
132
133
134
Ibid., 225.
Holliger, Holliger 1989, 74, kat. br. 56; Radnóti 1938, T. VIII, 43.
Radnóti 1938, 98, 99.
Šeparović 2003, kat. br. 62, T. 6. 8.
Holliger, Holliger 1985, 61, 62.
Ivčević 2003, 140, 141.
Matijašić 1991, 48, T. 23. 4, gr. 63; Galliazzo 1979, 215, 216, kat. br. 97; Plesničar-Gec 1972, T. CXIX, 10, gr. 517, T. CLX, 14,
gr. 700.
Kohlert-Németh 1990, 58.
Fernández 1996, sl. 18.
Müller 2002, 67.
Ivčević 2003, 140, 141.
Pazzini 1938, 67–70.
Davies 1970, 84, 85.
Künzl 1998, 76.
150
M ETALNI NALAZ I
Medicinsko-ljekarničke žličice rabile su se za pripremu lijekova, odnosno vađenje masti i prašaka
iz tarionika ili spremnika, te za skupljanje pripremljena lijeka s pločice za miješanje.135 Izrađivale
su se od kosti, srebra ili bronce. Ponekad je recipijent bio presvučen zaštitnim premazom od kositra.136 Recipijent je mogao biti okrugao (kat. br. 109, 110) ili ovalan (kat. br. 111), a drška je uglavnom
bila duga, neukrašena i okrugla presjeka. Čest su nalaz na antičkim lokalitetima, a podjednako su
zastupljene u civilnim naseljima i u vojnim logorima. Medicinske žličice već su nalažene u Gardunu, a zastupljene su one s okruglim, ovalnim i izduženim recipijentom.137 Kroz cijelo razdoblje Carstva izrađivale su se u nepromijenjenu obliku te nemaju razvijenu tipologiju i moguće ih je datirati
isključivo prema okolnostima nalaza.
Isto vrijedi i za medicinske sonde, koje su u medicini služile za unošenje lijekova u rane te zarezivanje i spaljivanje rana, a rabile su se i u kozmetici te za održavanje higijene. Dva su osnovna oblika
sondi – listolike i žličaste. Žličastima je vjerojatno pripadao primjerak pod kat. br. 112. Premda je
sačuvan mali dio recipijenta na vrhu igle, listolike su sonde imale ovoidan završetak drške, dok su
žličaste imale dršku sa zaoštrenim vrhom, poput gardunskoga primjerka. Najbrojnije su brončane
sonde, a izrađivale su se i od kosti, srebra i stakla.138
10.8. Oruđe
Igle za šivanje spadaju u kategoriju materijala koji se nalazi na području cijeloga Rimskog Carstva,
na lokalitetima civilnog i vojnog karaktera, a kako nemaju tipološki razvoj, nije ih moguće precizno
datirati. Razdvajaju se po grupama prema namjeni, koja im se određuje s obzirom na broj i oblik rupica te na materijal od kojega su izrađene. Brončanoj igli (kat. br. 113) nedostaje gornji dio i ne može
se odrediti je li imala jednu ili više rupica i je li rupica bila nepravilna ili pravilna kružnog oblika.139
Postoji pretpostavka da su se one s trima rupicama rabile za kopčanje odjeće140 te da su mogle služiti i kao ukosnice.141
Oruđe listolikoga sječiva i tordirane drške interpretira se najčešće kao kožarski nož, no postoji mišljenje da je rabljeno za izradu vrhova kopalja ili kao lončarski alat.142 Mnogo takva oruđa pronađeno je u Magdalenensbergu, gdje postoji i tipologija noževa, i to s obzirom na oblik, presjek sječiva,
dršku i pločasti završetak drške. Prema toj tipologiji nož pod kat. br. 114 prema tri kriterija pripada
u grupu I (A I – oblik sječiva, B I – presjek sječiva, C I – presjek drške), dok je po obliku završetka
drške u grupi D II.143 Premda im vrijeme trajanja nije strogo ograničeno, najveći postotak tih predmeta potječe iz vremena 1. st., i to iz vojnih logora augustovskog razdoblja.144 Željezni nož s drškom
u obliku jezičca kraćom od sječiva (kat. br. 115) obično se, ovisno o okolnostima nalaza, interpretira
135
136
137
138
139
14 0
14 1
14 2
14 3
14 4
Ivčević 1999, 115.
U Gardunu je pronađena koštana žličica okruglog recipijenta (Tončinić 2003, kat. br. 6, T. 1. 6).
Ivčević 1999, žličice s okruglim recipijentom– str. 122, kat. br. 9, sl. 6, str. 123, kat. br. 16, 17; žličica s ovalnim recipijentom – str. 125, kat. br. 29; s izduženim recipijentom – kat. br. 6, sl. 3.
Ivčević 1999, 111, 112.
Ivčević 2002c, 471, 472.
Bíró 1994, 23, 24.
Istenič 2000, 81.
Harnecker 1997, 12.
Dolenz 1998, 214.
Ibid., 214, bilj. 944.
METAL N I N A L A Z I
151
kao toaletni, medicinski ili obični nož za svakodnevnu uporabu. Uglavnom se datiraju u tiberijskoklaudijsko vrijeme.145
Šila i klinovi rabili su se u razne svrhe još od najstarijeg doba ljudskog djelovanja. Raznih oblika i
veličina služili su za podmetanje, otkidanje ili sastavljanje dijelova predmeta. Mogli su imati oštricu ili trn, poput primjerka iz Garduna (kat. br. 116), kojim su se uglavnom obrađivali drvo i kamen.
Klinove poput gardunskoga rabili su bačvari, krovopokrivači, kolari, postolari. Za odcjepljivanje
kamenih komada rabili su se veći klinovi od našeg, a ovaj je mogao služiti kod obrade kamena, odnosno nekih inijih zahvata na kamenim blokovima.146
Željezna šila (kat. br. 117) rabila su se za izradu rupa u mekim materijalima kao što su koža i drvo.
Takva šila često su na jednoj ili više strana imala pečat radionice,147 što s našim primjerkom nije
slučaj. Šila tog tipa najviše su se rabila u rano carsko doba. U Dolenzovoj148 tipologiji prema nalazima u Magdalenensbergu šila poput gardunskog idu u skupinu W364 (šila u obliku dvostruke piramide) i datiraju se u Tiberijevo doba. Pietsch ih datira u rano carsko doba, a u njegovoj tipologiji
pripadaju u skupinu 8.6.1.149 Za naš primjerak uočljiva je kvalitetna izrada i dorada predmeta.
Premda se nalaze i brončani primjerci, klinovi za učvršćivanje izrađivali su se uglavnom od željeza
(kat. br. 118). Često nalaženi na rimskim lokalitetima vjerojatno su bili služili za ojačavanje drvenih konstrukcija.150 Brončani klinovi za učvršćivanje (kat. br. 119) služili su za povezivanje drški s
posudama ili namještajem,151 kao trn zakovice, odnosno za povezivanje aplike s podlogom, a često
se nalaze na krajevima lanaca ili na alkama.152
Predmet pod kat. br. 120 interpretira se kao šilo za bušenje rupica153 i kao klin za cizeliranje i
punciranje,154 a postoji mišljenje i da se rabio kao bat za kovanje. S obzirom na male dimenzije rabljen je kod inog kovanja.155 Analogije postoje u republikanskim i ranocarskim vojnim logorima.156
Brončani klinovi (kat. br. 121–127) s proiliranom glavom i pod većim ili manjim kutom zakrivljenim
donjim dijelom vjerojatno su se rabili za povezivanje i učvršćivanje dijelova namještaja, oplata i okova kutijica i škrinja.157 Sličnu namjenu imale su spojnice (kat. br. 128, 129) i okovi (kat. br. 130–132).
Namjena zakovica raznolika je. Ovisno o dimenzijama mogle su se rabiti za spajanje raznih dijelova
alata, namještaja, obuće, metalnih ili kožnih dijelova odjeće, kutijica i škrinjica, ili za pričvršćivanje dijelova konjske opreme. One s okruglom, ravnom glavom brojnije su od onih s četvrtastom,
rombičnom ili koničnom glavom. Trn je mogao biti kružnog ili četvrtastog presjeka, oštar ili tup na
kraju, ovisno o namjeni. Zakovice su ukrašavane urezivanjem, uglavnom koncentričnih kružnica
s gornje, a ponekad i s donje strane glave. Obične, ravne zakovice mogle su na sebi nositi apliciran
ukras, najčešće pločice s portretima kakve su česte u 1. st., ali u Gardunu zasad nisu pronađene.
14 5
14 6
14 7
14 8
14 9
150
151
152
153
154
155
156
157
Ibid., 270.
Pietsch 1983, 41, 42.
Bavdek 2005, 250, T.6. gr. 16, 3.
Dolenz 1998, 219.
Pietsch 1983, 35.
Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994, 20, 21.
Koščević 2000,136, 137.
Istenič 2000, str. 280, T. 20. 93, str. 290, T. 30. 3–6, str. 388, T. 128. 2.
Ritterling 1913, 192, kat. br. 62, T. XX, 29.
Dolenz 1998, 160, 161.
Harnecker 1997, 9.
Dolenz 1998, 160, bilj. 677.
Gotovo identičan predmet kojeg autor ne interpretira, već ga samo navodi, potječe iz Halterna (Müller 2002, T. 103.
1249). U Gáspár 1986, T. CLXVI L. se interpretiraju kao dio škrinjice.
152
M ETALNI NALAZ I
Brojne zakovice pronađene u Gardunu mogu se prema obliku glave podijeliti u više skupina. Jedna
je elipsasta (kat. br. 133), osam primjeraka ima konično oblikovanu glavu (kat. br. 134–141), a dvadeset i tri izrađene su od tanka lima, kružnog oblika (kat. br. 142–164). Glava je mogla biti kalotasta
(kat. br. 165–171), listolika (kat. br. 172) ili u obliku romba (kat. br. 173–176).
Čavli su također izrađivani s glavom različitih oblika, s trnom kružnog ili četvrtastog presjeka (kat.
br. 177–185).
Kata l O G
ORUŽJe
Opis: listoliko oblikovan vrh koplja, s tuljcem za nasad
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 151, T. 2. 8, 9,
T. 3. 10–12, T. 4. 13, 14; Ivčević 2004a, str. 167, T. 2.
26–28; Dolenz 1998, str. 314, T. 6. M39; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 16, 255–258, T. 17, 262–269; Harnecker 1997, str. 90, T. 75, 800, 804; Reddé, Von Schnurbein, Barral et al. 1995, str. 145, sl. 35, 10, 12, 13;
Fisher 1973, sl. 43.1; Fingerlin 1972, str. 227, sl. 14.
4; Petru 1972, T. XC, 1; Simon 1968, str. 30, 31, sl. 19.
1–3; Hawkes, Dunning 1964, T. 7. 7, 8; Henderson
1949, str. 152, T. LVIII, 287; Ritterling 1913, T. XVII,
11; Behrens, Brenner 1911, str. 115, sl. 28.4.
4.
Vrh koplja, t. 1
GAR 01 PN 3
1.
Vrh strijele, t. 1
GAR 04 PN 44
Sonda Z 1, Blok 4, SJ 22
Sonda A, SJ 10
Materijal: željezo
Mjere: duž. 12,8 cm, šir. 3,3 cm
Mjere: duž. 2,8 cm
Opis: ulomak vrha koplja, s jedne strane vidljivo središnje rebro, dok je s druge strane jedva vidljivo na
dijelu pri vrhu
Opis: gornji dio vrha trobridne strijele
Datacija: Rimsko Carstvo
Datacija: kraj 2. st. pr. Kr. – 4. st.
Literatura: Kao gore.
Materijal: željezo
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 166, T. 17. 63;
Šeparović 2003, T 3.1; Feugère 2002, str. 67, sl. 69;
Koščević 2000, str. 133, kat. br. 239; Unz, DeschlerErb 1997, str. 23, 24; T. 20. 336, 338–341, 343–358;
Fingerlin 1972, str. 226, sl. 13.1,2.
2.
Vrh strijele, t. 1
GAR 04 PN 4
Sonda Z 1, Blok 3, SJ 5
Materijal: željezo
Mjere: vis. 7,5 cm, šir. 2,6 cm, deb. 0,3 cm
5.
Petica koplja, t. 1
GAR 04 PN 8
Sonda Z 1, Blok 3, SJ 5
Materijal: željezo
Mjere: vis. 5,3 cm, promjer 1,5 cm
Opis: petica (željezno pojačanje dna koplja) u obliku
je tuljca koji je na vrhu zaoštren, na mjestu gdje je
spojen nalazi se prorez, nedostaje gornji dio
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Bekić 1998, str. 239, T. 2. 8; str. 319; Dolenz
1998, T. 11. M172; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 19. 319;
Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994, T. 22. 171.
Literatura: Ivčević 2004a, str. 167, T. 2. 29; Šeparović 2003, T. 3.2; Bishop 2002, str. 9, sl. 1. d; Bekić
1998, str. 235, T. 2.9; Dolenz 1998, str. 315, T. 7. M57–
M61, T. 8. M64–M74; Unz, Deschler-Erb 1997, T.
18. 301–303; Sivec 1997, T. 1. 10; Harnecker 1997, T.
78. 825; Unz 1975, str. 91, sl. 2.31; Behrens, Brenner
1911, str. 115, sl. 28.18.
3.
6.
Opis: listolika plosnata strijela, sačuvan je samo početak tuljca
Datacija: Rimsko Carstvo
Vrh koplja, t. 1
GAR 02 PN 16
Sonda A, Blok CJ, SJ žuti sloj
Petica koplja, t. 2
GAR 04 PN 79
Sonda Z 1, Blok 4 c, SJ 4
Materijal: željezo
Materijal: željezo
Mjere: vis. 16,5 cm, šir. u najširem dijelu 3 cm, promjer tuljca 1 cm
Opis: petica (željezno pojačanje dna koplja) u obliku
Mjere: vis. 9,2 cm, promjer 2,4 cm
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( or užje)
156
je tuljca koji je na vrhu zaoštren, na mjestu gdje je
spojen nalazi se prorez, nedostaje gornji dio
Sonda A, Blok SZK K 17-21, SJ 54
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: duž. 4,0 cm, šir. 1,3 cm
Literatura: Kao gore.
7.
Dno korica mača, t. 2
GAR 03 PN 14
Sonda A, Blok 1, SJ 1-2
Materijal: bronca, kositar
Mjere: vis. 7,2 cm
Opis: dno korica, s jedne strane u cijeloj dužini uz
spoj vidljivi tragovi kositra, vjerojatno od lemljenja
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 38. 423; Unz, DeschlerErb 1997, str. 16, T. 9. 165, 166.
8.
Okov dna korica mača, t. 2
GAR 05 PN 468
Sonda B, Blok D, SJ 10
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,5 cm, promjer kuglice na vrhu 1,8 cm
Opis: vrh je u obliku spljoštene kugle iznad koje je
četvrtasti dio ukrašen urezanim linijama na rubovima, početak okvira korica
Datacija: prva polovina 1. st.
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 160, T. 11. 44,
46; Müller 2002, T. 38. 419; Unz, Deschler-Erb 1997,
T. 8. 127; Ritterling 1913, str. 157, sl. 31.
9.
Okov korica mača, t. 2
GAR 05 PN 439a
Sonda A, Blok SZK K 17-21, SJ 54
Materijal: bronca, kositar, olovo
Mjere: duž. 5,3 cm, šir. 1,1 cm
Opis: ulomak okova mača izrađen od brončanog lima, jedno istaknuto središnje uzdužno rebro, sa svake strane po jedno plitko rebro, predmet je vjerojatno bio zalemljen za podlogu, na što upućuju ostaci
olovno-kositrenog lema
Datacija: kraj 1. st. pr. Kr., 1. st.
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 160, T. 11. 39;
Šeparović 2003, T. 3. 9; Unz, Deschler-Erb 1997, T.
7. 105; Unz 1974, str. 34, sl. 6. 26, 27; Fingerlin 1972,
str. 226, sl. 13. 10.
10.
Okov korica mača, t. 2
GAR 05 PN 439b
Materijal: bronca
Opis: ulomak okova mača izrađen od brončanog lima, s jedne strane savijen tako da tvori tuljac za provlačenje karike
Datacija: kraj 1. st. pr. Kr., 1. st.
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 160, T. 11. 41;
Unz, Deschler-Erb 1997, T. 7. 110; Unz 1972, str. 54,
sl. 3. 6.
11.
Obrazina kacige, t. 2
GAR 04 PN 31
Sonda Z1, Blok 4, SJ 5
Materijal: željezo, bronca
Mjere: vis. 14,4 cm, šir. 12 cm, deb. 0,2 cm
Opis: na gornjem dijelu sačuvan je tuljac sa šipkom
i dio okova kojim je obrazina bila pričvršćena za kalotu kacige, obrazina se prema donjem dijelu lagano
sužava, a zatim širi s obje strane, uz rub su na gornjem dijelu bile dvije zakovice (sačuvan je brončani
trn jedne), jedna rupica za zakovicu nalazi se na dnu
obrazine
Datacija: sredina 1. st.
Literatura: Bishop, Coulston 2006, str. 103, sl. 59. 4;
Radman-Livaja 2004, str. 74, 75, sl. 16, str. 176, T. 27.
128; Harnecker 1997, str. 95, 96, T. 82. 870a; Waurick
1988, str. 333, sl. 3. 2, 3; Hartmann 1983, str. 6, sl. 2.
12.
Rubni okov štita, t. 3
GAR 05 PN 431
Sonda A, Blok I B (sjeverni proil), SJ 48
Materijal: bronca
Mjere: vis. 7,5 cm, šir. 1,7 cm
Opis: brončani lim uzdužno je presavijen, na krajevima su bile zakovice koje su ga spajale, sačuvana je
jedna zakovica
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Unz, Deschler-Erb 1997, T. 25. 547, 555,
557; Unz 1974, str. 33, sl. 5. 24; Ritterling 1913, T.
XVIII, 28.
13.
D-kopča s okovom, t. 3
GAR 04 PN 95
Sonda A, Blok I, SJ 46/II
Materijal: bronca
Mjere: vis. okvira 1,7 cm, duž. okvira 1, 35 cm, vis. prvog okova 1,5 cm, duž. prvog okova 1,6 cm, vis. dru-
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( o ru žje)
gog okova 1,4 cm, duž. drugog okova 2,6 cm, duž. trna
1,5 cm
Opis: okvir D-kopče, kružnoga presjeka, prema krajevima se stanjuje i ima otvore kroz koje prolazi
prečka na koju se okov kopče vezuje tako da je presavijen preko prečke, na vanjskoj strani okova raskovana je ušica kroz koju je provučena prečka pomoću koje je učvršćen drugi okov, koji ima dva kružna
otvora za zakovice, trn se širi u središnjem dijelu te
se ponovo sužava prema vrhu, tako da ima romboidan oblik, lagano savijen
Datacija: 1. st.
Literatura: Bishop, Coulston 2006, str. 99, sl. 56.
15; Ivčević 2004a, str. 166, T. 1. 15; Radman-Livaja
2004, str. 179, T. 30. 162, str. 180, T. 31. 172; Bishop
2002, str. 9, sl. 1. i; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 33, T.
34. 783–790; Koščević 1991, T. XXV, 362, 363; Nedved 1981, str. 180, sl. 8. 317; Frere, Joseph 1979, sl. 26.
22; Unz 1972, sl. 4. 27; Petru 1972, T. XXIX, grob 450.
22; Fingerlin 1972, sl. 11. 8; Webster 1949, str. 59, sl.
4.2; Behrens 1914, str. 68, sl. 2. 7, 8; Ritterling 1913, T.
XI, 12, 13, 15–19; Behrens 1912, str. 87, sl. 3. 13.
14.
D-kopča s okovom, t. 3
GAR 05 PN 141
Sonda A, Blok SZK K 18-19, SJ 1/45
Materijal: bronca
Mjere: vis. okvira 1,9 cm, šir. okvira 1,1 cm, vis. okova
1,4 cm
Opis: okvir D-kopče, kružnoga presjeka, prema krajevima se stanjuje i ima otvore kroz koje prolazi
prečka na koju se vezuje okov kopče, od kojega je sačuvan samo dio uz okvir
157
Unz 1974, T. 8, 70; Unz 1972, sl. 4. 27; Petru 1972, T.
XXIX, grob 450. 22; Fingerlin 1972, sl. 11. 8; Behrens
1914, str. 68, sl. 2. 7, 8; Ritterling 1913, T. XI, 12, 13,
15–19; Behrens 1912, str. 87, sl. 3, 13.
16.
Okvir D-kopče, t. 3
GAR 06 PN 14
Sonda A, Blok V a, SJ BSK-1, stari iskop
Materijal: bronca
Mjere: 2,0 × 3,0 cm (okvir je iskrivljen)
Opis: okvir D-kopče s donje strane ravan, s gornje
polukružno zaobljen, uz ušice s gornje strane po dvije urezane linije
Datacija: 1. st.
Literatura: Kao gore.
17.
Okvir D-kopče, t. 3
GAR 05 PN 63
Sonda A, Blok I A, SJ 66
Materijal: bronca
Mjere: duž. 1,7 cm, vis. 2,4 cm, duž. trna 2,0 cm
Opis: okvir D-kopče s donje strane ravan, s gornje
polukružno zaobljen
Datacija: 1. st.
Literatura: Kao gore.
18.
Okov D-kopče, t. 3
GAR 05 PN 249
Sonda A, Blok SZK K 15-16, SJ 54
Materijal: bronca
Datacija: 1. st.
Mjere: duž. 1,4 cm, vis. 1,6 cm
Literatura: Kao gore.
Opis: okov D-kopče, četvrtast, na jednome kraju ima
dvije ušice kojima je bio povezan s kopčom, sačuvana zakovica kojom je bio pričvršćen
15.
Okvir D-kopče, t. 3
GAR 02 PN 22
Sonda Z1, Blok , SJ sloj kamenja 3 (razina žbuke)
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,4 cm, vis. 3,3 cm
Opis: okvir D-kopče s donje je strane ravan, a s gornje zaobljen i stanjen uz vanjski rub te ima nepravilan presjek
Datacija: 1. st.
Literatura: Kao gore.
19.
Okov D-kopče, t. 3
GAR 05 PN 445
Sonda A, Blok K 20-21, SJ 51
Materijal: bronca
Datacija: 1. st.
Mjere: duž. 2,8 cm, vis. 1,4 cm, deb. 0,2 cm
Literatura: Bishop, Coulston 2006, str. 99, sl. 56.
15; Ivčević 2004a, str. 166, T. 1. 15; Radman-Livaja
2004, str. 179, T. 30. 162, str. 180, T. 31. 172; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 33, T. 34. 783–790; Koščević 1991,
T. XXV, 362, 363; Nedved 1981, str. 180, sl. 8. 317;
Datacija: 1. st.
Opis: okov D-kopče s dvije zakovice, na jednome
kraju polukružno zaobljen, a na drugom ima dvije
ušice pomoću kojih se povezivao s kopčom, osovina
igle od koje je sačuvan samo dio bila je željezna
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( or užje)
158
Literatura: Bishop, Coulston 2006, str. 99, sl. 56. 15;
Ivčević 2004a, str. 166, T. 1. 15; Radman-Livaja 2004,
str. 179, T. 30. 162, str. 181, T. 31. 172; Müller 2002, T.
66. 709; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 33, T. 34. 783–
790; Koščević 1991, T. XXV, 362, 363; Nedved 1981,
str. 180, sl. 8. 317; Unz 1974, T. 8, 70; Unz 1972, sl. 4. 27;
Petru 1972, T. XXIX, grob 450. 22; Fingerlin 1972, sl.
11. 8; Behrens 1914, str. 68, sl. 2. 7, 8; Ritterling 1913, T.
XI, 12, 13, 15–19; Behrens 1912, str. 87, sl. 3. 13.
20.
Spojna petlja oklopa, t. 3
GAR 05 PN 79
Sonda A, Blok SZK K 13-14, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,0 cm, šir. 1,2 cm, promjer ušice 1,1 cm
Opis: ulomak spojne kuke oklopa, sačuvana je ušica
izrađena od žice kružnoga presjeka i gornji dio okova
Datacija: 1. st.
Sonda A, Blok K 3-4, SJ 60
Materijal: bronca
Mjere: 1,2 × 1,1 cm
Opis: ulomak u obliku pravokutnika koji se širi ujednačeno na obje strane
Datacija: zadnja trećina 2., prva polovina 3. st.
Literatura: Oldenstein 1977, T. 63. 794.
24.
Okov remena, t. 3
GAR 06 PN 39
Sonda A, Blok V e, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: 4,8 × 2,8 cm
Opis: ulomak okova, sačuvana dva ruba, gornji je
ukrašen urezanim linijama, ispod ruba je niz rombova izrađenih na proboj, a ispod njih je okov bio podijeljen na vrpce ukrašene urezanim trokutima i linijama
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 180, T. 31. 182,
183; Feugère 2002, str. 105, sl. 130; Voirol 2000, str.
49, T. 7. 47; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 32. 670–672,
675–681, 684–691; Ritterling 1913, T. XI, 1, 2.
Datacija: zadnja trećina 2., prva polovina 3. st.
21.
GAR 05 PN 354
trn kopče, t. 3
GAR 04 PN 27
Sonda Z1, Blok 4, SJ 4
Materijal: bronca, kositar
Mjere: duž. 4,5 cm, šir. 2,5 cm
Opis: trn kopče u obliku ljiljana, ušica lijevana zajedno s trnom, s prednje strane trn je premazan kositrom
Datacija: 1. st.
Literatura: Višić-Ljubić 2006, str. 165, sl. 3; Ivčević
2004a, str. 166, T. 1. 5; Bekić 1998, str. 238, T. 3. 18; Unz,
Deschler-Erb 1997, T. 43. 1141, T. 44. 1178; Petru 1972,
T. XCV, 19, T. XCIII, 26; Behrens 1918, str. 28, sl. 8. 1.
22.
Pojasni okov, t. 3
GAR 05 PN 382
Sonda A, Blok SZK K 13-14, SJ 54
Literatura: Oldenstein 1977, T. 62. 787.
25.
Okvir okova kopče, t. 3
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 60
Materijal: bronca
Mjere: 1,5 × 0,7 cm
Opis: ulomak četvrtasta okvira okova, sačuvana je
samo jedna strana i dio druge, sa stražnje strane sačuvan je jedan cijeli trn i dio drugoga
Datacija: zadnja trećina 2., prva polovina 3. st.
Literatura: Oldenstein 1977, T. 82. 1090, 1091.
26.
Okov vojničke pregače, t. 3
GAR 06 PN 49
Sonda A, Blok SZK K 20-22, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: 1,4 × 0,4 cm, deb. s trnom 0,6 cm
Materijal: bronca
Opis: pravokutna neukrašena pločica, s donje strane
uz rub dva trna
Mjere: 3,0 × 3,0 cm
Datacija: 1. st.
Opis: četvrtasta pločica, na sredini kružni otvor oko
kojega su četiri nepravilna otvora
Literatura: Müller 2002, T. 63. 655; Voirol 2000, str. 51,
T. 9. 74, 75; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 47. 1293–1295.
Datacija: druga polovina 2., 3. st.
Literatura: Koščević 1991, str. 77, sl. 532.
27.
Okov vojničke pregače, t. 3
GAR 05 PN 419
23.
Okov remena, t. 3
GAR 05 PN 116
Sonda A, Blok SZK K 15-16, SJ 54
Materijal: bronca, kositar
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( o ru žje)
159
Mjere: 3,2 × 3,6 cm, deb. s trnom 0,4 cm
Datacija: 1. st.
Opis: pravokutna pločica, s donje strane uz rub dva
trna, bila je premazana kositrom
Literatura: Unz 1973, str. 28, sl. 14. 193; Tizzoni
1984, str. 79, T. LXXXVII, k, l.
Datacija: 1. st.
Literatura: Müller 2002, T. 64. 677; Unz, DeschlerErb 1997, T. 42. 1083, 1085, 1091, 1103, 1113, 1120.
28.
Gumb s jednostrukom ušicom, t. 3
GAR 05 PN 408
Sonda A, Blok SZK K14, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,4 cm, promjer glave 1,5 cm, duž. trakice
s ušicom 1,6 cm, promjer ušice 0,8 cm
Opis: glava gumba je konveksna, a sa stražnje strane
je brončana trakica savijena pod pravim kutom, na
kraju oblikovana kao ušica
Datacija: 1. st.
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 190, T. 41. 262;
Šeparović 2003, T. 2. 8, 9; Feugère, Poux 2002, str.
83, sl. 4. 7; Voirol 2000, str. 61, T. 19. 202; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 71. 2066–2085; Frere, Joseph 1974,
sl. 32. 70; Unz 1974, sl. 14. 176, 183.
31.
Gumb s dvostrukom ušicom, t. 3
GAR 01 PN 1
Sonda A, Blok K 28-I1, SJ 12
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,0 cm, promjer pločice 2,9 cm, vis. 0,7 cm
Opis: sa stražnje strane kružne pločice nalazi se
brončana traka savijena pod pravim kutom, širi se u
obliku nepravilna pravokutnika kojemu se u uglovima nalaze kružni otvori
Datacija: 1. st.
Literatura: Müller 2002, T. 44. 480, 481; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 72. 2152.
32.
Gumb s dvostrukom ušicom, t. 3
GAR 03 PN 37
Sonda Z1, Blok 2 (sjeverno od poprečnog zida), SJ
žuti sloj s oblicama sjeverno od poprečnog zida = Z8
Materijal: bronca
29.
Gumb s jednostrukom ušicom, t. 3
GAR 05 PN 312
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 1,9 cm, promjer glave 1,5 cm
Opis: gumb je prilično oštećen, glava je ravna pločica, a rubovi su joj oštećeni te se ne može odrediti točan oblik, od ušice je sačuvan samo dio
Datacija: 1. st.
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 190, T. 41. 263,
264; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 71. 2067; Koščević
1991, T. XXXIV, 500; Unz 1972, sl. 4. 31.
30.
Ušica gumba, t. 3
GAR 00 PN 76
Sonda A, Blok , SJ žuto-smeđa zemlja u visini kontrafora
Mjere: duž. 3,0 cm, šir. 0,7–2,1 cm, deb. 0,2 cm
Opis: ulomak gumba, sačuvan dio s dvostrukom ušicom, rupica za zakovicu kojom je bila učvršćena, na
suprotnom je kraju, kako se čini, bila okomito postavljena ušica ili glavica gumba
Datacija: 1. st.
Literatura: Müller 2002, T. 44. 483–485; Unz 1972,
sl. 4. 30; Deschler-Erb 1997, str. 20, sl. 8. 7.
33.
Dvostrani gumb, t. 3
GAR 06 PN 100
Sonda A, Blok VI, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,4 cm, promjer glave 2,0 cm, vis. trna 1,8
cm, promjer trna 0,7 cm
Materijal: bronca
Opis: dvostrani gumb kojemu je s jedne strane glava gljivasta oblika, trn je kružnoga presjeka, a nasuprotna pločica nije sačuvana
Mjere: duž. 2,8 cm, šir. 2,3 cm
Datacija: druga polovina 2. st., prva polovina 3. st.
Opis: ušica je ovalna, kružnoga presjeka, trakica četvrtasta presjeka, glava gumba nije sačuvana
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 194, T. 45.
303–305; Oldenstein 1977, T. 46. 485–487.
KOnJSKa
OPReMa
Sonda A, Blok 1, SJ 46
Materijal: bronca
Mjere: vis. 3,0 cm, šir. 1,5 cm, deb. 0,1 cm
Opis: privjesak u obliku lista ukrašen s tri kružna
otvora, na dnu bikonični završetak
Datacija: druga polovina 1. st., prva četvrtina 2. st.
Literatura: Bekić 1998, str. 241, T. 4. 7; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 55. 1503, 1510; Istenič 2000, str.
372, T. 112. grob 539, 8; Koščević 1991, T. XIII, 204;
Nedved 1981, str. 156, sl. 2, 71; Unz 1974, T. 12. 133;
Behrens 1912, str. 88, sl. 4. 16.
37.
listoliko-srcoliki privjesak konjske orme,
t. 4
GAR 05 PN 245
34.
listoliki privjesak konjske orme, t. 4
GAR 02 PN 21
Sonda Z1, Blok , SJ sloj kamenja 2 (razina žbuke)
Materijal: bronca
Mjere: vis. 3,9 cm, šir. 1,5 cm, deb. 0,1 cm
Opis: privjesak u obliku lista, sa svake strane uz rub
tri su kružna otvora, na dnu bikonični završetak,
prednja strana ukrašena je urezanim linijama, ušica
za vješanje nedostaje
Datacija: druga polovina 1. st., početak 2. st.
Literatura: Radman-Livaja 2004, str. 216, T. 67. 488;
Ivčević 2004a, str. 166, T. 1. 20, str. 167, T. 2. 21; Unz,
Deschler-Erb 1997, T. 55. 1524; Nedved 1981, str.
156, sl. 2. 67; Unz 1974, T. 12. 142; Unz 1972, str. 47,
sl. 6. 63; Behrens 1914, str. 68, sl. 2. 20.
35.
listoliki privjesak konjske orme, t. 4
GAR 05 PN 153
Sonda A, Blok K 8-9, SJ 38
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,3 cm, šir. 0,7 cm, deb. 0,1 cm
Opis: loše sačuvan privjesak u obliku lista, sa svake
strane uz rub bila su dva kružna otvora, na dnu privjeska bikonični je završetak, ušica za vješanje nedostaje, na površini su sačuvani jedva vidljivi ostaci
kositra kojim je privjesak bio premazan vjerojatno
po cijeloj površini
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,5 cm, šir. 1,5 cm, deb. 0,1 cm
Opis: privjesak u obliku lista, neukrašen, ušica za
vješanje i završetak nedostaju
Datacija: druga polovina 1. st., prva četvrtina 2. st.
Literatura: Šeparović 2003, T. 5. 2; Müller 2002, T.
50. 552; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 55. 1504; Koščević 1991, T. XIII, 205; Oldenstein 1977, T. 29. 192;
Unz 1974, T. 12. 143.
38.
listoliko-srcoliki privjesak konjske orme,
t. 4
GAR 06 PN 91
Sonda A, Blok 6, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 3,1 cm, šir. 1,3 cm, deb. 0,1 cm
Opis: privjesak u obliku lista, na gornjem dijelu dva
kružna otvora, a na donjem jedan kojemu je s donje
strane utor, kuglasti završetak privjeska
Datacija: druga polovina 1. st., prva četvrtina 2. st.
Literatura: Šeparović 2003, T. 5. 2; Müller 2002, T.
50. 552; Feugère, Poux 2002, str. 83, sl. 4. 15, 16; Unz,
Deschler-Erb 1997, T. 55. 1504; Koščević 1991, T. XIII,
205; Oldenstein 1977, T. 29. 192; Unz 1974, T. 12. 143.
39.
Okov za uzde, t. 4
Datacija: druga polovina 1. st., početak 2. st.
GAR 02 PN 30
Literatura: Kao gore.
Sonda A, Blok 2, probni, SJ 1-2
Materijal: bronca
36.
listoliko-srcoliki privjesak konjske orme,
t. 4
GAR 03 PN 33
Mjere: duž. 5,3 cm, šir. 0,9 cm, deb. 0,1 cm
Opis: dio okova u obliku četiri kružnice sa središnjim kružnim otvorom
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( ko njs ka opre m a )
161
Datacija: 1. st.
Mjere: vis. 2,2 cm, šir. 1,1 cm
Literatura: Unz, Deschler-Erb 1997, T. 64. 1822;
Ritterling 1913, T. XIII, 16, 17.
Opis: izdužena ušica izrađena je savijanjem brončane trakice koja se širi u nepravilni kružni oblik s obje
strane spojene željeznom zakovicom
40.
Datacija: 1. st.
Okov remena, t. 4
GAR 05 PN 148
Sonda A, Blok K18-19, SJ 48
Materijal: bronca
Mjere: promjer pločice 3,5 cm, deb. pločice 0,1 cm,
duž. zakovice 2,5 cm, promjer glave zakovice 1,1 cm
Opis: okov se sastoji od pločice s pet kružnih otvora,
od čega su četiri uz rub, a jedna je na sredini, kroz
središnji otvor provučena je zakovica bikonične glave, ukrašena urezanim linijama, pločica je uz rub
ukrašena nizom ureza
Datacija: 1. – 4. st.
Literatura: Šeparović 2003, T. 5. 8; Voirol 2000, str.
64, T. 22. 259, 260; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 74.
2274, 2294, 2296, 2297; Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994, T. 32. 672; Koščević 1991, T. XXX, 409; Oldenstein 1977, T. 51. 599.
41.
Okov remena, t. 4
Literatura: Unz, Deschler-Erb 1997, T. 62. 1756; Unz
1974, str. 38, sl. 10. 109.
44.
Okov za oglavnik, t. 4
GAR 03 PN 1
Sonda Z1, Blok 2, SJ štih 3
Materijal: bronca
Mjere: duž. 5,6 cm, šir. 1,5 cm
Opis: okov listolikog oblika s donje strane ukrašen
izvijenim viticama koje tvore bubrežasti ukras, sa
stražnje strane trn, zglobni tuljac pomoću kojega je
bila pričvršćena ušica za remen oštećen je
Datacija: 2. st.
Literatura: Unz, Deschler-Erb 1997, T. 64. 1839; Frere, Joseph 1974, sl. 27. 38; Oldenstein 1977, T. 66. 867.
45.
Kopča remena sedla, t. 4
GAR 05 PN 381
GAR 04 PN 60
Sonda A, Blok SZK K 13-14, SJ 54
Sonda A, Blok I, SJ 54
Materijal: bronca
Materijal: bronca, željezo, kositar
Mjere: promjer pločice 2,9 cm
Mjere: vis. 3,2 cm, šir. 2,5 cm
Opis: okrugli okov s pet kružnih otvora, od čega su
četiri uz rub, a jedan je na sredini, uz rub pločice niz
sitnih ureza
Opis: četvrtast okvir kopče pravokutnoga presjeka, na
bočnim krajevima kružno zadebljan i proiliran s gornje strane, s jedne strane vidljivi tragovi kositrenog
premaza, ostaci prečke za iglu izrađeni su od željeza
Datacija: 1. – 4. st.
Literatura: Kao gore.
42.
Okov remena, t. 4
GAR 03 PN 40
Sonda A, Blok 1, SJ 46
Datacija: 1. st.
Literatura: Dolenz 1998, str. 338, T. 30. M281, M
282; Harnecker 1998, T. 67. 726; Unz, Deschler-Erb
1997, T. 67. 1922, 1923; Werner 1970, str. 77, br. 1, T.
21. 18; Ritterling 1913, T. XIV, 23.
Materijal: bronca
46.
Mjere: promjer pločice 3,2 cm, deb. pločice 0,1 cm
GAR 03 PN 42
Opis: okrugli okov s pet kružnih otvora, od čega su
četiri uz rub, a jedan je na sredini, uz rub pločice niz
sitnih ureza
Datacija: 1. – 4. st.
Dio oglavlja konja, t. 4
Sonda Z1, Blok 2 ( jz dio), SJ tamnosmeđi sloj s garom = Z11
Materijal: željezo
Literatura: Kao gore.
Mjere: duž. 9,0 cm, vis. 3,4 cm, promjer kružnih
otvora 1,7 cm i 1,6 cm
43.
GAR 05 PN 168
Opis: dva kružna dijela s otvorom međusobno spojena pravokutnim dijelom koji sa stražnje strane ima
četiri trna i blago je zaobljen na rubovima
Sonda A, Blok K 13-14, SJ 51
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: bronca, željezo
Literatura: Ritterling 1913, T. XIX, 38.
Dio razvodnika za uzde, t. 4
FiBUle
Sonda A, Blok K 20-21, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,1 cm, šir. 0,9 cm
Opis: ulomak ibule tipa Jezerine, sačuvan je dio
luka ukrašen jednim uzdužnim rebrom uz koje je s
obje strane niz poprečnih ureza, sačuvana su tri navoja spirale i unutrašnja tetiva
Datacija: druga polovina 1. st. pr. Kr., prva trećina 1.
st. po. Kr.
Literatura: Demetz 1999, T. 25.3; Lacabe 1996, T. 11.
90; Rey-Vodoz, 1986, T. 3. 41; Guštin 1986, str. 37, sl.
3.13; Feugère 1985, T. 86. 1154; Adam, Feugère 1982,
str. 138, sl. 6. 5; Marić 1968, T. XVI, 21.
50.
Fibula, t. 5
GAR 05 PN 397
47.
Fibula, t. 5
Sonda A, Blok SZK K 7-8, SJ 54
Materijal: bronca
GAR 03 PN 11
Mjere: duž. 5,6 cm, vis. 1,7 cm
Sonda A, Blok 2, SJ 44
Opis: luk ibule četvrtasta je presjeka, pod oštrim
kutom lomi se prema spirali koja se sastoji od šest
navoja, vanjske tetive i kuke, držač igle ukrašen je
četvrtastim otvorima nepravilnih rubova
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,3 cm, šir. luka 1,3 cm
Opis: ulomak ibule tipa Jezerine, sačuvan je dio luka ukrašen s dva uzdužna rebra ukrašena nizom poprečnih ureza, sačuvana su dva navoja spirale i unutrašnja tetiva
Datacija: druga polovina 1. st. pr. Kr., prva trećina 1.
st. po. Kr.
Literatura: Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević 2003, str. 101, sl. 220a; Demetz 1999, T. 25.7;
Guštin 1987, str. 37, sl. 3.7; Feugère 1985, T. 87. 1162;
Adam, Feugère 1982, str. 138, sl. 6.1; Koščević 1980,
T. I, 3; Rieckhof 1975, T. 1. 5; Marić 1968, T. XIII, 42,
T. XXI, 8; Fischer 1966, sl. 2. 24.
48.
Fibula, t. 5
GAR 06 PN 08
Sonda A, Blok V b, SJ 1
Materijal: bronca
Datacija: druga polovina 1. st. pr. Kr.
Literatura: Feugère 1985, T. 76. 1209, 1210; Rieckhof
1975, T.1. 6; Thill 1969, str. 138, 139, sl. 2. 21; Lerat
1956, str. 8, 9, T. II, 56; Fingerlin 1972, str. 222, sl. 9.
7; Ritterling 1913, T. VIII, 85.
51.
Fibula, t. 5
GAR 04 PN 83
Sonda KJZ, Blok 6. kontrolni rov, SJ štih 4
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,1 cm
Opis: ulomak ibule tipa Alesia, sačuvana je noga ibule s držačem igle te dio luka uz nogu koji se naglo
širi, na prijelazu noge u luk urezana je linija
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., početak 1. st.
Opis: ulomak ibule tipa Jezerine, sačuvan je dio luka ukrašen s dva uzdužna rebra
Literatura: Buora 2005, str. 89, T. III, 2, 3; Istenič
2005, T. 1. 8, 9, 11; Demetz 1999, T. 41. 2; Fauduet 1999,
T. IX, 63; Feugerè 1985, T. 111. 1439, 1440; Rieckhof
1975, sl. 5. 8; Fingerlin 1972, str. 221, sl. 8.1.
Datacija: druga polovina 1. st. pr. Kr., prva trećina 1.
st. po. Kr.
52.
Literatura: Kao gore.
GAR 05 PN 207
Mjere: duž. 3,1 cm, šir. 1,0 cm
Ulomak ibule, t. 5
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
49.
Fibula, t. 5
GAR 05 PN 447
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,2 cm, vis. 1,2 cm
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( fi bul e )
Opis: ulomak ibule, sačuvani su noga i držač igle,
noga završava spiralnim ukrasom
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., početak 1. st.
Literatura: Ivčević 1998, str. 206, sl. 1; Marić 1968, T.
VI, 4, T. XVIII, 7, 31, 41.
53.
Fibula, t. 5
GAR 03 PN 4
Sonda Z1, Blok 2 (južno od poprečnog zida), SJ štih 6
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,1 cm, vis. 1,7 cm
Opis: ibula tipa Aucissa s trakastim lukom, nedostaju zglobni tuljac i igla, luk je ukrašen središnjim
neukrašenim rebrom, a rebra uz rubove luka tanja
su i plića od središnjega, na zaglavnoj pločici nema
vidljiva ukrasa ni natpisa, prijelaz luka u nogu bio je
označen vjerojatno s dvije poprečne linije od kojih je
vidljiv dio jedne
163
55.
Fibula, t. 5
GAR 05 PN 25
Sonda A, Blok K 7-8, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: duž. 7,1 cm
Opis: ibula tipa Aucissa, nedostaje igla, tuljac je
izrađen savijanjem prema van, zaglavna pločica
ukrašena dvama uzdužnim rebrima koja su ukrašena nizom poprečnih linija, središnji dio zaglavne
pločice konkavno je zasječen s obje strane, trakasti
luk ukrašen je središnjim rebrom koje je poput onih
na zaglavnoj pločici popunjeno okomitim linijama,
na rubovima luka rebra su neukrašena, prijelaz luka
u nogu označen dvjema urezanim linijama, noga na
dijelu bližem luku ima trokutast presjek
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Literatura: Šeparović 2003, T. 1. 4; Ivčević 2002a,
str. 126, T. III, 22, 24; Lacabe 1995, T. 24. 192; Feugère
1985, T. 133. 1647, 1648; Marović 1959, sl. 15. 4.
Literatura: Ivčević 2003, str. 159, sl. 4, 6; Šeparović
2003, T. 1. 6; Ivčević 2002a, str. 130, T. II, 17–20;
Fauduet 1999, T. X, 65, 67; Lacabe 1995, T. 31. 234–
239; Riha 1994, T. 19. 2259, 2266, T. 20. 2281; ReyVodoz 1986, str. 180, T. 10. 152, 153; Feugère 1985, T.
119. 1522, 1525, 1527; Koščević 1980, T. IV, 26; Thill
1969, str. 155, sl. 10. 115; Marić 1968, T. XIX, 32–34.
54.
56.
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Fibula, t. 5
Fibula, t. 5
GAR 05 PN 295
GAR 05 PN 162
Sonda A, Blok 4, SJ 54
Sonda A, Blok K 10-11, SJ 48
Materijal: bronca, željezo
Materijal: bronca
Mjere: duž. 6,4 cm, vis. 4,1 cm
Mjere: duž. 6,0 cm
Opis: ibula tipa Aucissa s trakastim lukom, nedostaje igla i dio mehanizma za kopčanje igle, osovina igle izrađena je od željeza, tuljac izrađen savijanjem prema van, zaglavna pločica ukrašena dvama
uzdužnim rebrima koja su ukrašena nizom poprečnih linija, središnji dio zaglavne pločice konkavno
je zasječen s obje strane, luk je ukrašen središnjim
rebrom koje je poput onih na zaglavnoj pločici popunjeno okomitim linijama, na rubovima luka rebra
su neukrašena, prijelaz luka u nogu označen dvjema
urezanim linijama, noga na dijelu bližem luku ima
blago trokutast presjek
Opis: ibula tipa Aucissa, nedostaje igla i dio zaglavne
pločice, zaglavna pločica loše je očuvana, jedva vidljiv
dio vodoravno urezane linije uz prijelaz u luk, trakasti
luk ukrašen je središnjim rebrom koje je popunjeno
okomitim linijama, a na rubovima rebra su neukrašena, prijelaz luka u nogu označen dvjema urezanim
linijama, noga završava kuglastim ukrasom
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Literatura: Ivčević 2003, str. 159, sl. 4, 6; Šeparović
2003, T. 1. 6; Ivčević 2002a, str. 130, T. II, 17–20;
Fauduet 1999, T. X, 65, 67; Lacabe 1995, T. 31. 234–
239; Riha 1994, T. 19, 2259, 2266, T. 20. 2281; ReyVodoz 1986, str. 180, T. 10. 152, 153; Feugère 1985, T.
119. 1522, 1525, 1527; Koščević 1980, T. IV, 26; Thill
1969, str. 155, sl. 10. 115; Marić 1968, T. XIX, 32–34.
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., početak 1. st.
Literatura: Ivčević 2003, str. 159, sl. 4, 6; Šeparović
2003, T. 1. 6; Ivčević 2002a, str. 130, T. II, 17–20;
Fauduet 1999, T. X, 65, 67; Lacabe 1995, T. 31. 234–
239; Riha 1994, T. 19, 2259, 2266, T. 20. 2281; ReyVodoz 1986, str. 180, T. 10. 152, 153; Feugère 1985, T.
119. 1522, 1525, 1527; Koščević 1980, T. IV, 26; Thill
1969, str. 155, sl. 10. 115; Marić 1968, T. XIX, 32–34.
57.
Fibula, t. 5
GAR 06 PN 123
Sonda A, Blok V, SJ 40
Materijal: bronca
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( fi b ul e )
164
Mjere: duž. 5,0 cm, vis. 2,3 cm
Opis: luk ibule je trakast, ukrašen središnjim rebrom na kojem je valovnica, na rubovima luka neukrašena su rebra, zaglavna pločica ukrašena je s dva
urezana romba ispunjena motivom borove grančice,
zglobni tuljac izrađen je savijanjem prema unutra,
noga završava kuglastim ukrasom
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., početak 1. st.
Literatura: Ivčević 2003, str. 159, sl. 6; Šeparović
2003, T.1. 8; Müller 2002, T. 15. 144–149, T. 17. 167;
Riha 1994, T. 20. 2287, 2294; Thill 1969, str. 155, sl.
10. 116, 117.
58.
Ulomak ibule, t. 6
GAR 06 PN 128
Sonda A, Blok V c, SJ 40/15
nom luka urezane su uzdužne linije između kojih
je niz okomitih linija, zaglavna pločica je četvrtasta i na rubovima polukružno zarezana, ukrašena s
po dvije urezane uzdužne linije između kojih je niz
okomitih linija, zglobni tuljac izrađen je savijanjem
prema van, osovina igle izrađena je od željeza, prijelaz luka u nogu naglašen je dvama okomitim rebrima, noga završava kuglastim ukrasom
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., 1. st.
Literatura: Šeparović 2003, T. 1. 7; Ivčević 2003, str.
160, sl. 10; Ivčević 2002a, str. 130, T. VII, sl. 59–67, T.
VIII, 68–75; Mazur 1998, T. 10. 121–125; Lacabe 1995,
T. 45. 331; Riha 1994, T. 20. 2294, T. 21. 2295–2298;
Feugère 1985, T. 130. 1629; Koščević 1980, T. VI, 39;
Marović 1959, sl. 14. 3, sl. 22. 3, sl. 25. 2, sl. 38. 1; Lerat
1956, T. VII, 131–134; Popescu 1945, str. 488, sl. 2. 9.
Materijal: bronca
61.
Mjere: duž. 2,8 cm
GAR 05 PN 443
Opis: sačuvan je dio luka sa zaglavnom pločicom,
tuljcem i iglom, tuljac je izrađen lijevanjem
Sonda A, Blok SZK K17, SJ 54
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., početak 1. st.
Mjere: duž. 4,3 cm, vis. 2,6 cm
Literatura: Ivčević 2003, str. 159, sl. 6; Riha 1994, T.
20. 2287, 2294; Thill 1969, str. 155, sl. 10. 116; Ritterling 1913, T. IX, 201.
Fibula, t. 6
Materijal: bronca
Materijal: bronca
Opis: luk ibule kružnoga je presjeka, savijen tako da
mu je težište na prednjem dijelu, sredinom luka urezane su uzdužne linije između kojih je niz okomitih
linija, zaglavna pločica je četvrtasta i na rubovima
polukružno zarezana, ukrašena s po dvije urezane
uzdužne linije između kojih je niz okomitih linija,
zglobni tuljac izrađen je savijanjem prema van, prijelaz luka u nogu naglašen je dvama okomitim rebrima, noga završava kuglastim ukrasom
Mjere: duž. 4,8 cm, vis. 2,2 cm
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., 1. st.
Opis: ibula tipa Aucissa, s lukom kružnoga presjeka, noga završava kuglastim ukrasom, zaglavna pločica je četvrtasta s urezima sa strane, ukrašena s
dva vodoravna rebra, zglobni tuljac izrađen je savijanjem prema van, luk je ukrašen središnjim nizom
urezanih poprečnih linija
Literatura: Kao gore.
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Materijal: bronca
Literatura: Šeparović 2003, T. 1. 7; Ivčević 2003, str.
160, sl. 10; Ivčević 2002a, str. 130, T. VII, 59–67, T.
VIII, 68–75; Lacabe 1995, T. 45. 331; Feugère 1985, T.
130. 1629; Popescu 1945, str. 488, sl. 2. 9.
Materijal: bronca, željezo
Opis: visoko izvijeni luk ibule gotovo je kružnoga
presjeka, savijen tako da mu je težište na prednjem
dijelu, sredinom luka urezane su uzdužne linije između kojih je niz okomitih linija, zaglavna pločica
je četvrtasta i na rubovima polukružno zarezana,
ukrašena s po dvije urezane uzdužne linije između
kojih je niz okomitih linija, zglobni tuljac izrađen je
savijanjem prema van, prijelaz luka u nogu naglašen
je dvama okomitim rebrima, noga završava kuglastim ukrasom
Mjere: duž. 5,3 cm, vis. 3,0 cm
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., 1. st.
Opis: luk ibule poligonalnoga je presjeka, a sredi-
Literatura: Kao gore.
59.
Fibula, t. 6
GAR 03 PN 10
Sonda A, Blok 2, SJ 44
60.
Fibula, t. 6
GAR 05 PN 423
Sonda A, Blok SZK K 10-17, SJ 54
62.
Fibula, t. 6
GAR 05 PN 364
Sonda A, Blok SZK K 20-21, SJ 54
Mjere: duž. 5,3 cm, vis. 3,5 cm
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( fi bul e )
63.
Fibula, t. 6
GAR 05 PN 118
Sonda A, Blok K 16-17, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,1 cm, vis. 3,7 cm
165
Opis: luk ibule polukružnoga je presjeka, noga završava kuglastim ukrasom, zaglavna pločica četvrtasta je i ukrašena motivom trokuta koji je ispunjen
kosim linijama, a sa svake mu je strane po jedna
koncentrična kružnica, zglobni tuljac izrađen je savijanjem prema unutra
Opis: visoko izvijeni luk ibule je kružnoga presjeka, savijen tako da mu je težište na prednjem dijelu,
sredinom luka urezane su uzdužne linije, zaglavna
pločica je četvrtasta, prilično visoka i na rubovima
polukružno zarezana, ukrašena s po dvije urezane
uzdužne linije između kojih je niz okomitih linija,
zglobni tuljac izrađen je savijanjem prema van, prijelaz luka u nogu naglašen je dvama okomitim rebrima, noga završava kuglastim ukrasom
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr., 1. st.
Mjere: duž. 4,0 cm, vis. 2,8 cm
Literatura: Šeparović 2003, T. 1. 7; Ivčević 2003, str.
160, sl. 10; Ivčević 2002a, str. 130, T. VII, sl. 59–67,
T. VIII, 68–75; Mazur 1998, T. 10. 121–125; Lacabe 1995, T. 45. 331; Riha 1994, T. 21. 2303, 2307;
Feugère 1985, T. 130. 1629; Koščević 1980, T. VI, 39;
Marović 1959, sl. 14. 3, sl. 22. 3, sl. 25. 2, sl. 38. 1; Lerat
1956, T. VII, 131–134; Popescu 1945, str. 488, sl. 2. 9.
Opis: sačuvan je luk ibule kružnoga presjeka i dio
četvrtaste zaglavne pločice koja je ukrašena urezanim linijama
64.
Fibula, t. 6
GAR 05 PN 412
Sonda A, Blok SZK K 15-16, SJ 54
Materijal: bronca, željezo
Mjere: duž. 5,0 cm, vis. 3,0 cm
Opis: luk ibule gotovo je kružnoga presjeka, ukrašen
uzdužnom urezanom linijom, na prijelazu u nogu
luk je proiliran, noga završava kuglastim ukrasom,
zaglavna pločica je četvrtasta s urezima sa strane,
ukrašena vodoravnim urezanim linijama, zglobni
tuljac izrađen je savijanjem prema unutra
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Literatura: Kao gore.
66.
Fibula, t. 7
GAR 05 PN 01
Sonda A, Blok mali Z zidić
Materijal: bronca
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Literatura: Kao gore.
67.
Fibula, t. 7
GAR 03 PN 56
Sonda Z1, Blok 2 (južno od poprečnog zida), SJ štih 6
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,6 cm
Opis: ulomak ibule tipa Aucissa, sačuvana je noga
i dio luka ibule, pripada inačici s polukružnim presjekom luka, nije vidljiv ukras na sačuvanome dijelu
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Literatura: Kao gore.
68.
Fibula, t. 7
Literatura: Ivčević 2003, str. 160, sl. 10; Ivčević
2002a, str. 130, T. VII, sl. 59–67, str. 131, T. VIII,
68–75; Mazur 1998, T. 10. 121–125; Lacabe 1995, T.
45. 333; Riha 1994, T. 21. 2296, 2298, T. 22. 2314;
Feugère 1985, T. 130. 1629; Koščević 1980, T. VI, 39;
Marović 1959, sl. 14. 3, sl. 22. 3, sl. 25. 2, sl. 38. 1; Lerat 1956, T. VII, 131–134; Popescu 1945, str. 488, sl.
2. 9.
Opis: ulomak ibule tipa Aucissa, sačuvan je dio luka
polukružnoga presjeka s urezanom uzdužnom linijom s gornje strane
65.
Datacija: zadnja četvrtina 1. st. pr. Kr. – treća četvrtina 1. st.
Fibula, t. 6
GAR 05 PN 14
GAR 06 PN 97
Sonda A, Blok VI, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,5 cm
Literatura: Kao gore.
Sonda A, Blok 3, SJ 1
Materijal: bronca
69.
Fibula, t. 7
Mjere: duž. 4,0 cm, vis. 2,3 cm
GAR 05 PN 406
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( fi b ul e )
166
Sonda A, Blok SZK K 15-16, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: duž. 7,8 cm, šir. 3,2 cm, vis. 3,0 cm
Opis: luk ibule postupno se sužava prema nozi, koja
je četvrtasta s uzdignutim vanjskim rubovima, luk je
ukrašen urezanim uzdužnim i poprečnim linijama te
koncentričnim kružnicama, mehanizam za kopčanje
je zglobni, a ibula se kopčala pomoću dvije igle kojima je osovina izrađena od željeza, sačuvan je samo jedan kuglasti završetak na kraju zglobnog tuljca
Datacija:1. st.
Literatura: Cociş 2004, T. LIV, 729; Lokošek 1988,
str. 7, sl. 1.2; Bojović 1983, T. IV, 27; CermanovićKuzmanović, Srejović, Marković 1972, str. 139, sl. 2;
Marović 1959, str. 39, sl. 24. 3; Kovrig 1937, T. IV, 38,
39, Patsch 1904, str. 295, sl. 184.
70.
Ulomak spirale, t. 7
GAR 02 PN 6
Sonda A, Blok CJ, SJ žuti sloj
Materijal: bronca
Mjere: duž. 1,1 cm, vis. 0,8 cm
Opis: ulomak spirale, sačuvana su četiri navoja, vjerojatno dio spiralnog mehanizma za kopčanje igle ibule
Datacija: Rimsko Carstvo
71.
Ulomak spirale, t. 7
GAR 04 PN 70
Sonda Z1, Blok 4 B, SJ 5
Opis: ulomak spirale, sačuvana su dva navoja, vjerojatno dio spiralnog mehanizma za kopčanje igle ibule
Datacija: Rimsko Carstvo
73.
Ulomak spirale, t. 7
GAR 05 PN 47
Sonda A, Blok k 18-19, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: duž. 1,0 cm, vis. 0,3 cm
Opis: ulomak spirale, sačuvano je pet navoja, vjerojatno dio spiralnog mehanizma za kopčanje igle ibule
Datacija: Rimsko Carstvo
74.
Ulomak spirale, t. 7
GAR 05 PN 361
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 60
Materijal: bronca
Mjere: duž. 0,8 cm, vis. 0,5 cm
Opis: ulomak spirale, sačuvana su tri navoja, vjerojatno dio spiralnog mehanizma za kopčanje igle ibule
Datacija: Rimsko Carstvo
75.
igla ibule, t. 7
GAR 06 PN 98
Sonda A, Blok VI, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,8 cm
Materijal: bronca
Opis: igla ibule s dijelom ušice kojom je bila pričvršćena za ibulu
Mjere: duž. 1,3 cm, vis. 0,7 cm
Datacija: Rimsko Carstvo
Opis: ulomak spirale, sačuvana su tri navoja, vjerojatno dio spiralnog mehanizma za kopčanje igle ibule
76.
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 128
72.
Ulomak spirale, t. 7
GAR 04 PN 71
Sonda Z1, Blok 4 B, SJ 5
igla ibule, t. 7
Sonda A, Blok SZK K 10-11, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,3 cm
Materijal: bronca
Opis: igla ibule s dijelom ušice kojom je bila pričvršćena za ibulu
Mjere: duž. 0,8 cm, vis. 1,0 cm
Datacija: Rimsko Carstvo
POJaSne
KOPČe
Opis: okvir kopče ovalan je, s prednje strane urezana jedna vodoravna i četiri dvostruke okomite linije, trn je savijen na vrhu, širi se prema bazi, gdje je
ravno odsječen i ukrašen dvjema urezanim linijama
Datacija: druga polovina 5., 6. st.
Literatura: Istvánovits, Kulcsár 1999, str. 82, 83, sl.
4. 2; Nowakowski 1998, str. 71, T. 1. 21; Višić-Ljubić
1994, str. 235, kat. br. 26; Vinski 1989, T. XIV, 12; T.
XV, 11; Miletić 1979, T. III, 55; Bierbrauer 1975, T.
XLVI, 6; Miletić 1970, T. I, 4, T. XIV, 12; Aberg 1923,
str. 11, sl. 18.
78.
Pojasna kopča, t. 8
GAR 02 1232
Sonda A, Blok istočni zid, SJ 22
Materijal: željezo
Mjere: vis. 3,4 cm, šir. 2,5 cm, duž. trna 2,6 cm
77.
Pojasna kopča, t. 8
GAR 06 PN 27
Sonda A, Blok V a, SJ 175
Materijal: bronca
Mjere: vis. 3,6 cm, šir. okvira kopče 2,3 cm, duž. trna
3,0 cm
Opis: okvir kopče je četvrtast, trn je kružnoga presjeka
Datacija: 4., 5. st.
Literatura: Istvánovits, Kulcsár 1999, str. 82, 83, sl.
4. 2; Nowakowski 1998, str. 71, T, 12. 202, T. 14, 260,
T. 18. 345; Pieta, Ruttkay 1997, sl. 3. 13; Tejral 1997,
sl. 1. 8; Fülep 1977, str. 39, grob 207/6, T. 29. R/207. 3;
Miletić 1970, str. 148, T. II, 6, T. XV, 5.
naKit
Mjere: promjer karike 2,4 cm, vis. bradice 1,4 cm, šir.
bradice 1,2 cm, deb. bradice 0,2 cm
Opis: karika prstena kružnoga je presjeka, bradica
se sastoji od četiri zupca pravokutnoga presjeka,
od kojih je gornji zubac dio karike prstena, zupci su
ukrašeni uzdužnom urezanom linijom u sredini te
okomitim linijama
Datacija: 3., 4. st.
Literatura: Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević 2003, str. 95, sl.191a; Koščević 1991, T. XI, 167;
Guiraud 1989, str. 192, sl. 34, d.
81.
Ulomak naušnice, t. 8
GAR 99 VOD PN 78
Sonda , Blok , SJ
Materijal: zlato
Mjere: duž. 1,2 cm, šir. 0,4 cm
79.
Prsten, t. 8
GAR 05 PN 05
Sonda Z, Blok 4
Materijal: bronca, pozlata
Mjere: pločica prstena 1,3 × 1,0 cm
Opis: ulomak prstena, sačuvani su elipsasta pločica
na koju je bio apliciran ukras te dio karike prstena uže
od pločice, oko ležišta oka uočeni su tragovi pozlate
Opis: vrh zvonolika privjeska naušnice, u gornjem
dijelu narebren
Datacija: 2. – 4. st.
Literatura: Višić-Ljubić 2002, str. 123, sl. 10; Popović 2001, str. 128, kat. br. 44.
82.
Privjesak u obliku križa, t. 8
GAR 05 PN 13
Datacija: 1., 2. st.
Sonda A, Blok SZK K 9-10
Literatura: Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević 2003, str. 94, sl. 186.e; Pop-Lazić 2002, str. 68,
sl. 22.7; Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994. T. 17.
101, 102; Koščević 1991, T. X, 132; Popović 1992, str.
97, 98, kat. br. 104, 105, sl. 104, 105; Guiraud 1989,
str. 182, sl. 12; Mihovilić 1979, T. 1. 37; Galliazzo
1979, str. 169, sl. 1; Guisan 1975, str. 49, T. 2. 16, 19;
Beckmann 1969, T. 1. 20.
Materijal: bronca
Mjere: vis. s ušicom 3,3 cm, vis. bez ušice 2,5 cm, šir.
1,6 cm, deb. 0,1 cm
GAR 03 PN 6
Opis: latinski križ s ušicom koja je postavljena okomito na tijelo križa, s jedne strane prikazan je raspeti križ s titulusom iznad glave i mrtvačkom lubanjom ispod nogu, s druge strane prikazana je Bogorodica immaculata na polumjesecu, ruku sklopljenih na prsima, iznad Bogorodice je natpis VI(rgo
Immaculata), uz desno rame je natpis VIT(am), uz
lijevo PRA(est), a ispod nogu PV(ram).
Sonda A, Blok 2, SJ 3
Datacija: 18. – 19. st.
Materijal: bronca
Literatura: Pavičić 1994, str. 76, kat. br. 53, 54.
80.
Prsten-ključ, t. 8
KUĆni
inVentaR
uchenwald 1997, str. 211, T. 50. 529; Gáspár 1986, T.
CCXV, 868.
85.
Ulomak okova brave, t. 9
GAR 99 Vod 47
Sonda Dionica I, Blok 84-90, SJ BSK
Materijal: željezo
Mjere: vis. 6,2 cm, šir. 9,0 cm
Opis: ulomak okova brave s jednom okruglom rupom za čavao, otvor za ključ vjerojatno je bio u obliku slova L, ulomak brončanog lima sa zakovicom
vjerojatno dio iste brave
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 6.2; Müller 2002, T.
79. 848, 849; Rauchenwald 1997, str. 209, T. 523; Ciurletti 1996, str. 71, sl. 8; Brunaux, Fichtl, Marchand
1990, sl. 17. 4.
83.
Ključ, t. 9
GAR 04 PN 74
Sonda Z1, Blok 4 c, SJ 4
Materijal: željezo
Mjere: duž. ključa 4,7 cm, promjer ručice vanjski 1,5
cm, promjer ručice unutarnji 1,0 cm, vis. brade ključa 2,6 cm, šir. brade ključa 1,7 cm, šir. cijevi 0,4 cm
86.
Drška simpuluma, t. 9
GAR 03 PN 21
Sonda Z1, Blok 2, SJ štih 9
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,6 cm, promjer kružnoga dijela 1,9 cm,
šir. drške u najširem dijelu 1,5 cm
Opis: tijelo ključa sužava se od prstenaste ručice
prema bradi, koja je okrenuta nalijevo, a sastoji se
od četiri pravokutna zupca
Opis: ulomak drške simpuluma, kružni, konkavni
vrh s pet nepravilno raspoređenih rupica, od kojih je
središnjoj rub izlizan, možda od vješanja, nastavlja
se na proilirano tijelo drške ukrašeno urezanim linijama, uz kružni dio polukružno je udubljenje
Datacija: 1. – 3. st.
Datacija: 1., početak 2. st.
Literatura: Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević
2003, str. 112, sl. 260c; Šeparović 2003, T. 6. 4; Ivčević 2003, str. 166, sl. 54; Wiewegh 2003, T. XXVIII, 19;
Čargo 2002, T. II, 4c; Sokol 1998, str. 30, br. 70; Migotti,
Šlaus, Dukat, Perinić 1998, str. 50, kat. br. 149; Harnecker 1997, T. 45. 538; Topal 1993, T. 12. gr. 14; Gáspár
1986, T. CCXXXIV, 1457; Petru 1972, T. IX, 6, gr. 77.
Literatura: Šeparović 2003, T. 6. 8; Holliger, Holliger
1989, T. 6. 56; Holliger, Holliger 1986, T. 13. 115–117;
Radnóti 1938, T. XXVIII, 8.
84.
Materijal: bronca
zasun, t. 9
GAR 05 PN 202
Sonda A, Blok K 18-19, SJ 48
Materijal: bronca
Mjere: vis. 4,2 cm, šir. 1,3 cm
Opis: zasun je izrađen od žice četvrtasta presjeka,
četvrtast okvir s dva pravokutna otvora za prihvaćanje zubaca ključa
87.
nožica posude, t. 9
GAR 05 PN 08
Sonda Z, Blok 3
Mjere: vis. 1,9 cm, šir. 0,7 cm
Opis: nožica u obliku pelte spojenih krakova
Datacija: kraj 1. st. pr. Kr., prva polovina 1. st.
Literatura: Koščević 2000, str. 137, kat. br. 247;
Holliger, Holliger 1985, str. 64, 42.
88.
nožica posude, t. 9
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 151
Literatura: Šeparović 2003, T. 6. 6; Ožanić, RadmanLivaja, Rendić-Miočević 2003, str. 112, sl. 261; Ra-
Materijal: bronca
Sonda A, Blok K 13-14, SJ 15
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( kuć ni i nve nt a r)
170
Mjere: vis. 2,1 cm, šir. 0,9 cm
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Opis: nožica u obliku pelte
Materijal: bronca
Datacija: 1. st.
Literatura: Kao gore.
Mjere: promjer vanjski 1,6 cm, promjer unutrašnji
1,1 cm
89.
Opis: karika izrađena lijevanjem, s unutrašnje strane glatka i zaobljena, s vanjske ima istaknuto rebro
nožica posude, t. 9
GAR 05 PN 450
Sonda A, Blok K 2-3, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,4 cm, šir. 1,5 cm
Opis: nožica posude u obliku pelte
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
93.
Karika, t. 10
GAR 03 PN 20
Datacija: 1. st.
Sonda A, Blok 2, SJ 44
Literatura: Koščević 2000, str. 138, kat. br. 248;
Holliger, Holliger 1989, str. 67, T. 2. 20; Holliger,
Holliger 1985, str. 63, T. 5. 45, 46.
Materijal: bronca
90.
Karika t. 9
GAR 03 PN 38
Sonda Z1, Blok 2 (sjeverno od poprečnog zida), SJ
žuti sloj s oblicama sjeverno od poprečnog zida = Z8
Mjere: 1,5 × 1,0 cm
Opis: karika izrađena od žice kružnoga presjeka,
krajevi su stanjeni i na tom je mjestu alka pomoću
ušice i kukice bila spojena ili pričvršćena za neki
drugi predmet
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: bronca
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 38, 40, 41, 43;
Müller 2002, T. 86. 985.
Mjere: promjer vanjski 2,2 cm, promjer unutrašnji
1,1 cm, šir. 0,5 cm
94.
Opis: karika izrađena lijevanjem, presjek prstena
rombičan je, s vanjske strane alka je ukrašena urezanim linijama
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 39; Müller
2002, T. 84. 930, 934, T. 85. 936–938; Castella et al.
2002, T. 13, 49.
Karika, t. 10
GAR 04 PN 112
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ BSK
Materijal: bronca
Mjere: 1,3 × 1,2 cm
Opis: karika izrađena savijanjem žice, krajevi nisu
spojeni, što je možda uzrokovano oštećenjem
Datacija: Rimsko Carstvo
91.
Karika, t. 10
GAR 04 PN 80
Sonda KJZ, Blok 5, kontrolni rov, SJ štih 5
Materijal: bronca
Mjere: promjer vanjski 1,8 cm, promjer unutrašnji
1,6 cm, šir. 0,4 cm
Opis: ulomak karike, s unutrašnje strane glatka, s
vanjske ima blago istaknuto središnje rebro
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 38, 40, 41, 43;
Müller 2002, T. 85. 957–959; Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994, T. 29, 642.
95.
Karika, t. 10
GAR 03 PN 35
Sonda Z1, Blok 2, SJ štih 9 (uz nakupinu kamenja =
Z8)
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: bronca
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 38, 40, 41, 43;
Müller 2002, T. 85. 939, 942; Gambacurta, Brustia
2001a, str. 179, sl. 152–154; Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994, T. 29. 639.
Mjere: promjer 1,6 × 1,2 cm
92.
Karika, t. 10
GAR 05 PN 112
Opis: karika izrađena lijevanjem, neukrašena, oštećena
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 38, 40, 41, 43;
Müller 2002, T. 85. 939–941, 956; Alicu, Cociş, Ilies,
Soroceanu 1994, T. 29, 642.
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( ku ć ni i nve nt a r)
96.
Ulomak karike, t. 10
GAR 06 PN 13
Sonda A, Blok V a, SJ BSK – 1 (stari iskop)
Materijal: bronca
Mjere: promjer cca 2,6 cm
Opis: ulomak karike izrađene lijevanjem
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 86. 974, 975, 977, 981,
984.
97.
Ulomak karike, t. 10
GAR 06 PN 10
Sonda A, Blok V a, SJ BSK – 1 (stari iskop)
Materijal: bronca
Mjere: promjer cca 3,3 cm
Opis: ulomak karike izrađene lijevanjem
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
98.
Ulomak karike, t. 10
171
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 85. 947, 948; Strmčnik
1997, T. 3. 10, 12.
101. Karika, t. 10
GAR 06 PN 23
Sonda A, Blok V a, SJ 1 (iz proila)
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer 0,6 cm
Opis: karika je izrađena lijevanjem, malih dimenzija, neukrašena
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
102. Karika, t. 10
GAR 05 PN 464
Sonda B, Blok F
Materijal: bronca
Mjere: promjer 2,1 cm
Opis: karika izrađena savijanjem žice, krajevi spojeni omatanjem jednoga kraja žice na drugi
GAR 05 PN 205
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok K 18-19, SJ 48
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 46–49; Koščević 1991, T. II, 36, T. XXXV, 506–509.
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,5 cm
Opis: ulomak karike izrađene lijevanjem
103. Karika, t. 10
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 296
Literatura: Kao gore.
Sonda A, Blok 4, SJ 54
99.
Mjere: promjer 2,0 cm
Ulomak karike, t. 10
GAR 05 PN 250
Sonda A, Blok 5, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,2 cm
Opis: ulomak karike izrađene lijevanjem, vanjski
rub valovit
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: bronca
Opis: karika izrađena savijanjem žice, krajevi spojeni omatanjem jednoga kraja žice na drugi
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
104. Karika, t. 10
GAR 05 PN 264
Literatura: Kao gore.
Sonda A, Blok 4, SJ 54
100. Karika, t. 10
Mjere: promjer karike 1,5 cm, duž. lanaca 2,0 cm, 3,3
cm, cca 3,5 cm
GAR 06 PN 53
Sonda A, Blok V a, SJ 180 od 181
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,6 cm, promjer 1,3 cm
Opis: karika je bikonična, izrađena lijevanjem
Materijal: bronca
Opis: karika izrađena savijanjem žice, krajevi spojeni namatanjem, tri lanca pričvršćena su na kariku
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 40–45; Koščević 1991, T. XXXV, 513, 514.
172
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( kuć ni i nve nt a r)
105. Karika, t. 10
107. Karika, t. 10
GAR 06 PN 93
GAR 06 PN 55
Sonda A, Blok VI, SJ 1
Sonda A, Blok V a, SJ 180 od 181
Materijal: bronca
Materijal: bronca
Mjere: promjer 0,6 cm
Mjere: vis. 1,1 cm, promjer 1,3 cm
Opis: karičica od tanka lima izrađena je lijevanjem
Opis: karika je izrađena lijevanjem, s vanjske strane
narebrena
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 85. 939–941.
Datacija: Rimsko Carstvo
106. Ulomak karike, t. 10
Literatura: Castella et al. 2002, str. 86, T. 24. 145; Frere,
Joseph 1974, sl. 32. 82; Ritterling 1913, T. XVI, 28–30.
GAR 06 PN 72
108. Ulomak lanca, t. 10
Sonda A, Blok V c, SJ 23
Materijal: bronca
Mjere: 1,2 × 0,5 cm
Opis: trakica je savijena u izduženu ušicu, uz rubove
su urezane linije
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 85. 939–941.
GAR 05 PN 284
Sonda A, Blok K 17 (proil), SJ 48
Materijal: bronca
Mjere: duž. lanca 2,0 cm
Opis: lanac izrađen od kružnih karičica
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Ivčević 2003, str. 164, sl. 40–45; Koščević 1991, T. XXXV, 513, 514.
MeDiCinSKi
inStRUMenti
110. Medicinska žličica, t. 11
GAR 05 PN 358
Sonda A, Blok SZK K 17-21, SJ 54
Materijal: bronca, kositar
Mjere: duž. 9,8 cm, promjer recipijenta 2,2 cm, dubina recipijenta 0,5 cm
Opis: žličica s okruglim plitkim recipijentom, drška
je neukrašena, kružnoga presjeka, sužava se prema
zaoštrenom kraju, površina recipijenta bila je premazana kositrom
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
111. Medicinska žličica, t. 11
GAR 03 PN 45
Sonda A, Blok 2, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,1 cm, šir. 1,5 cm, dubina recipijenta 0,4 cm
109. Medicinsko-ljekarnička žličica, t. 11
GAR 03 PN 2
Sonda Z1, Blok 2 ( južno od poprečnog zida), SJ stih
6
Opis: sačuvan je samo recipijent ovalna oblika, neukrašen, s unutrašnje strane djelomično je sačuvan
zaštitni premaz
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: srebro
Literatura: Ivčević 1999, str. 149, sl. 4, 5; Bliquez
1998, str. 85, sl. 2. 9.
Mjere: duž. 11,8 cm, promjer recipijenta 2,3 cm, dubina recipijenta 0,3 cm
112. Medicinska sonda, t. 11
Opis: žličica s okruglim plitkim recipijentom, drška
je neukrašena, kružnoga presjeka, sužava se prema
zaoštrenom kraju
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Gregl 2006, str. 33, sl. 5; Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević 2003, str. 98, kat. br.
209; Koščević 2001, str. 140, T. I. 6; Istenič 2000, str.
397, grob 627, T. 137. 6, str. 375, grob 121, T. 25. 1; Ivčević 1999, str. 149, sl. 6; str. 150, sl. 9; Alicu, Cociş,
Ilies, Soroceanu 1994, T. 41. 732; Goethert-Polaschek 1983, str. 273, kat. br. 236a; Künzl 1982, str. 50,
sl. 18. 13; Gregl 1982, kat. br. 41, T. 6. 3.
GAR 05 PN 20
Sonda A, Blok 3, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 8,3 cm
Opis: sačuvani su drška sonde zaoštrena na vrhu te
mali dio recipijenta
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Gregl 2006, str. 32, sl. 3; Ivčević 2003, str.
161, sl. 22; Ivčević 1999, str. 151, sl. 14; Alicu, Cociş,
Ilies, Soroceanu 1994, T. 40. 802, 803; Gregl 1982,
str. 179, T. 1. 2, 3; Künzl 1982, T. 16. 30–35, T. 18. 9, 11.
ORUĐe
Materijal: željezo
Mjere: duž. sječiva 9,4 cm, duž. drške 5,0 cm, šir. sječiva 2,0 cm, širina drške 0,8–1,4 cm
Opis: nož ravna sječiva kojemu je prijelaz u dršku
naglašen rebrom, drška se postupno sužava prema
vrhu
Datacija: 1. st.
Literatura: Dolenz 1998, str. 420, T. 112. ME 118; Migotti, Šlaus, Dukat, Perinić 1998, str. 47, kat. br. 139.
116. Klin ili šilo, t. 12
GAR 04 PN 49
Sonda A, Blok K 27-28, SJ 12
Materijal: bronca, olovo
Mjere: vis. 2,4 cm, promjer vrha 1,0 × 0,8 cm
113. igla za šivanje, t. 12
Opis: klin ili šilo malih dimenzija, brončani tuljac ispunjen olovom, s gornje je strane oštećen, odnosno
vidljivi su tragovi udaraca, prema dnu se zaoštrava
GAR 05 PN 452
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok K1, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: duž. 6,2 cm, promjer 0,3 cm
Literatura: Pietsch 1983, T. 13. 320, 324.
117. Šilo s trnom, t. 13
Opis: igla kružnoga presjeka, pri vrhu pet urezanih
linija i dio rupice za nit, nedostaje vrh igle
GAR 03 PN 25
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: željezo
Literatura: Ivčević 2002a, str. 212, sl. 1; Ruprechtsberger 1979, sl. 448; Galliazo 1979, str. 170, sl. 1-3.
Mjere: duž. 16,6 cm, duž. trna 1,5 cm, šir. 0,1–2,0 cm
114. nož, t. 12
GAR 03 PN 52
Sonda Z1, Blok proba 3 ( južni proil), SJ 4 (humusni
sloj = Z4)
Materijal: željezo
Mjere: duž. sječiva 10,5 cm, duž. drške 6,5 cm, šir. 2,7
cm, promjer drške 0,5 cm, pločica na vrhu drške 2,9
× 2,1 cm
Opis: nož je listoliko oblikovan, drška je tordirana u
cijeloj dužini, na vrhu se širi u nepravilan polukružni oblik i lomi pod pravim kutom
Datacija: 1. st.
Literatura: Dolenz 1998, str. 385, T. 77. W324; Harnecker 1997, T. 22. 254; Fingerlin 1972, str. 230, sl.
17. 3; Ritterling 1913, T. XVIII, 49.
115. nož, t. 12
GAR 02 PN 40
Sonda A, Blok 3. probni, SJ grob
Sonda A, Blok 1, SJ 46
Opis: bikonično šilo (u obliku dvostruke piramide)
kojemu je težište, odnosno najširi dio u gornjem dijelu, vrh je oštar, na gornjoj strani ima trn, vjerojatno za nasad drške
Datacija: rano Carstvo
Literatura: Bavdek 2005, T. 6. gr. 16. 2, 3; T. 7. gr. 15.7;
Harnecker 1997, T. 21. 224; Dolenz 1998, str. 387, T.
79. 364; Pietsch 1983, str. 35, sl. 15.2; Ritterling 1913,
T. XX, 19, 20.
118. Klin za učvršćivanje, t. 13
GAR 04 PN 98
Sonda A, Blok I, SJ 45 i 54
Materijal: željezo
Mjere: duž. 4,2 cm, šir. 0,4–1,0 cm, deb. 0,2–0,5 cm
Opis: klin se sužava prema jednom dijelu i taj dio je
savijen, četvrtasta je presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994, T. 5.
27; Harnecker 1997, T. 88. 938; Castella et al. 2002,
T. 17. 81.
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( o ru đe)
119. Klin za učvršćivanje, t. 13
GAR 05 PN 335
Sonda A, Blok SZK K 17-21, SJ 54
Materijal: bronca
175
Literatura: Kao gore.
123. Klin, t. 13
GAR 05 PN 198
Mjere: duž. 4,5 cm, promjer ušice 0,9 cm
Sonda A, Blok K 3-4, SJ 51
Opis: klin izrađen od žice četvrtasta presjeka, ušica
je okrugla, krakovi su nejednake dužine
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,5 cm, deb. 0,2 cm
Datacija: Rimsko Carstvo
Opis: klin je kružnoga presjeka, lagano savijen, u
gornjem dijelu ukrašen urezivanjem
Literatura: Koščević 2000, str. 136, 137, kat. br. 244,
245; Istenič 2000, str. 280, T. 20. 93, str. 290, T. 30.
3–6, str. 388, T. 128. 2.
120. Bat za kovanje ili klin za cizeliranje i punciranje, t. 13
GAR 04 PN 102
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 54
Materijal: željezo, olovo?
Mjere: vis. 5,4 cm, promjer na vrhu drške 2,4 cm,
promjer na dnu drške 1,3 cm, promjer trna 0,3 cm
Opis: željezni bat koji se sastoji od cilindričnoga dijela
i žice kružnoga presjeka, s obzirom na težinu moguće
je da je jezgra cilindričnoga dijela izrađena od olova
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
124. Klin, t. 13
GAR 05 PN 421
Sonda A, Blok SZK K 15-16, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,3 cm, deb. 0,3 cm
Opis: klin je kružnoga presjeka, u donjem dijelu savijen, a u gornjem dijelu proiliran
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Dolenz 1998, str. 359, T. 50. W6; Harnecker 1997, T. 14. 109; Pietsch 1983, str. 111, T. 18. 438;
Ritterling 1913, str. 192, T. XX, 29.
121. Klin, t. 13
GAR 05 PN 297
Sonda A, Blok 4, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,7 cm, promjer gornjega dijela 0,3 cm,
deb. donjega dijela 0,3 cm
Opis: gornji dio klina kružnoga je presjeka, ukrašen
je urezanim linijama, donji dio je pravokutnoga presjeka i savijen
125. Klin, t. 13
GAR 05 PN 122
Sonda A, Blok K 3-4, SJ 60
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,0 cm, deb. 0,3 cm
Opis: klin je kružnoga presjeka, u donjem dijelu savijen, a u gornjem dijelu proiliran
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
126. Klin, t. 13
GAR 05 PN 12
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok SZK K 9-10
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 4, 5; Müller 2002,
T. 103. 1245.
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,0 cm, promjer 0,2 cm
122. Klin, t. 13
Opis: klin je kružnoga presjeka, lagano savijen i neukrašen
GAR 05 PN 454
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok K 1, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,3 cm, deb. 0,3 cm
Opis: klin je četvrtasta presjeka, u donjem dijelu savijen i stanjen, a u gornjem dijelu ukrašen urezivanjem
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 4, 5; Müller 2002, T.
103. 1245; Gáspár 1986, T. CCCXL N.
127. Klin, t. 13
GAR 05 PN 425
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 138
176
Materijal: bronca
Mjere: duž. 6,0 cm, promjer 0,3 cm
Opis: klin je kružnoga presjeka, lagano savijen, pri
vrhu urezane linije
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( or uđe)
Opis: okov s tri zakovice od kojih je sačuvana samo
jedna kojoj je glavica brončana, a trn željezni, međusobno su spojeni olovno-kositrenim lemom
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 81. 884.
132. Okov s dva kružna otvora, t. 13
128. Spojnica, t. 13
GAR 02 224
GAR 04 PN 58
Sonda A, Blok CJ, SJ žuti sloj
Sonda A, Blok I, SJ 53
Materijal: bronca
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,3 cm, šir. 1,0–1,7 cm, deb. 0,1 cm
Mjere: duž. 2,8 cm, vis. 1,4 cm
Opis: ulomak brončanoga predmeta koji se postupno sužava prema kraju, blago savijen, ima dva identična kružna otvora, vjerojatno za zakovice
Opis: brončana spojnica, krajevi savijeni i stanjeni
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Harnecker 1997, T. 88. 947; Alicu, Cociş,
Ilies, Soroceanu 1994, T. 6. 32.
129. Spojnica, t. 13
GAR 05 PN 55
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,0 cm, vis. 1,6 cm
Opis: brončana spojnica, s jedne se strane lomi pod
pravim kutom i završava rupicom za zakovicu, na
drugom je kraju stanjena
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 103. 1247; Harnecker
1997, T. 88. 947; Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994,
T. 6. 32.
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994, T. 33,
682.
133. zakovica, t. 13
GAR 04 PN 111c
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 53
Materijal: željezo
Mjere: vis. 0,9 cm, promjer glave 1,2 cm, deb. trna 0,2
cm
Opis: glava zakovice je elipsasta, u presjeku polukružna, neukrašena, trn je četvrtast
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Oldenstein 1977, T. 46. 455.
134. zakovica, t. 14
130. Okov, t. 13
GAR 05 PN 107
GAR 04 PN 12
Sonda A, Blok K 10-11, SJ 51
Sonda A, Blok I, SJ 46
Materijal: bronca
Materijal: bronca, kositar
Mjere: sačuvana vis. 0,4 cm, promjer glave 1,1 cm
Mjere: duž. 1,9 cm, vis. 1,6 cm
Opis: glava zakovice je konična, ukrašena urezanim
koncentričnim kružnicama s vanjske strane, trn je
četvrtast i zaoštren
Opis: okov od brončanog lima kojemu su krajevi izvijeni prema van, sačuvana je jedna rupica za zakovicu,
na savijenom dijelu okova premazan je kositrom
Datacija: Rimsko Carstvo
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 81. 877, 878.
Literatura: Müller 2002, T. 89. 1021; Unz, DeschlerErb 1997, T. 73. 2241, 2256.
131. Okov, t. 13
135. zakovica, t. 14
GAR 05 PN 235
GAR 04 PN 110
Sonda A, Blok 3, SJ 1
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 53
Materijal: bronca, željezo, olovo, kositar
Materijal: željezo
Mjere: duž. 2,4 cm, vis. 2,7 cm
Mjere: vis. 1,7 cm, promjer glave 1,4 cm, deb. trna 0,3 cm
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( o ru đe)
177
Opis: glava zakovice je konična, neukrašena, trn je
četvrtast i zaoštren, na kraju savijen
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 53
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: vis. 1,5 cm, promjer glave 1,3 cm, deb. trna 0,2
cm
Literatura: Müller 2002, T. 89. 1021.
136. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 101
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,0 cm, promjer glave 1,6 cm, deb. trna 0,2
cm
Opis: glava zakovice je konična, ukrašena urezanim
koncentričnim kružnicama s vanjske strane, trn je
četvrtast i zaoštren, na kraju savijen
Materijal: željezo
Opis: glava zakovice je konična, s donje su strane
dva međusobno okomita rebra koja površinu dijele
na četiri dijela, unutar svake četvrtine kružno ispupčenje, trn je četvrtast
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
140. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 121a
Sonda A, Blok K 22-23, SJ 55
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: željezo
Literatura: Müller 2002, T. 89. 1021; Unz, DeschlerErb 1997, T. 73. 2241, 2256.
Mjere: vis. 1,6 cm, promjer glave 1,6 cm, deb. trna 0,3
cm
137. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 111d
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 53
Materijal: željezo
Mjere: vis. 1,6 cm, promjer glave 1,5 cm, deb. trna 0,2
cm
Opis: glava zakovice je konična, s donje su strane
dva međusobno okomita rebra koja površinu dijele
na četiri dijela, unutar svake četvrtine kružno ispupčenje, trn je četvrtast
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Brunaux, Fichtl, Marchand 1990, T. 15.
10–13, 14–19.
138. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 111e
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 53
Opis: glava zakovice je konična, s donje su strane
dva međusobno okomita rebra koja površinu dijele
na četiri dijela, unutar svake četvrtine kružno ispupčenje, trn je četvrtast, zaoštren i savijen
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
141. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 121b
Sonda A, Blok K 22-23, SJ 55
Materijal: željezo
Mjere: vis. 1,6 cm, promjer glave 1,7 cm, deb. trna 0,2
cm
Opis: glava zakovice je konična, s donje su strane
dva međusobno okomita rebra koja površinu dijele
na četiri dijela, unutar svake četvrtine kružno ispupčenje, trn je četvrtast, zaoštren i savijen
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: željezo
Literatura: Kao gore.
Mjere: vis. 1,2 cm, promjer glave 1,6 cm, deb. trna 0,2
cm
142. zakovica, t. 14
Opis: glava zakovice je konična, s donje su strane
dva međusobno okomita rebra koja površinu dijele
na četiri dijela, unutar svake četvrtine kružno ispupčenje, trn je četvrtast
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
GAR 04 PN 111a
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 53
Materijal: željezo
Mjere: vis. 3,0 cm, promjer glave 2,0 cm, deb. trna 0,7
cm
Opis: glava zakovice je okrugla, neukrašena, trn je
četvrtast, na vrhu zaoštren
139. zakovica t. 14
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 04 PN 111f
Literatura: Oldenstein 1977, T. 46. 457.
178
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( or uđe)
143. zakovica, t. 14
Sonda A, Blok 2, SJ 51
GAR 05 PN 60
Materijal: bronca
Sonda A, Blok SZK K 15-16, SJ 1
Materijal: bronca, kositar
Mjere: vis. 0,3 cm, promjer glave 1,3 cm
Opis: glava zakovice okrugla je i ravna, s gornje strane
bila je premazana kositrom, trn je kratak i tup na vrhu
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, str.
63, T. 21. 247b–250; Istenič 2000, str. 388, grob 598,
T. 128. 4; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73. 2207, 2208,
2213; Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz 1974, sl. 14. 170.
144. zakovica, t. 14
GAR 05 PN 143
Sonda A, Blok 3, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,6 cm, promjer glave 1,5 cm
Opis: glava zakovice okrugla je, ravna i neukrašena,
trn je kratak i tup na vrhu
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
145. zakovica, t. 14
GAR 05 PN 313
Sonda A, Blok 4, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,6 cm, promjer glave 2,0 cm
Opis: glava zakovice okrugla je i neukrašena, trn je
kratak i tup na vrhu
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer glave 1,0 cm
Opis: glava zakovice okrugla je, neukrašena, trn je
kratak i zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
148. zakovica, t. 14
GAR 05 PN 147
Sonda Z1, Blok 4, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 1,1 cm, promjer glave 1,9 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, s gornje strane neukrašena, a s donje ima jedno kružno rebro uz rub, trn
je kratak i zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, str.
63, T. 21. 247b–250; Istenič 2000, str. 388, grob 598,
T. 128. 4; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73. 2236–2249;
Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz 1974, sl. 14. 170.
149. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 2
Sonda Z1, Blok 3, SJ 4
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,5 cm, promjer glave 1,9 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, s gornje strane neukrašena, a s donje ima dva kružna rebra, trn je kratak
i savijen
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
Literatura: Kao gore.
150. zakovica, t. 14
146. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 59
GAR 04 PN 29
Sonda A, Blok I, SJ 54
Sonda Z1, Blok 4, SJ 5
Materijal: bronca
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer glave 2,0 cm
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer glave 2,0 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, s gornje strane neukrašena, a s donje ukrašena koncentričnim kružnicama, trn je kratak i tup
Opis: glava zakovice je okrugla, neukrašena, trn je
kratak i zaoštren, s donje strane ukrašena je dvama
kružnim rebrima
Datacija: Rimsko Carstvo
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
Literatura: Kao gore.
151. zakovica, t. 14
147. zakovica, t. 14
GAR 04 PN 7
GAR 03 PN 46a
Sonda A, Blok K 22-23, SJ 12
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( o ru đe)
179
Materijal: bronca
Sonda A, Blok 4, SJ 54
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer glave 1,8 cm
Materijal: bronca
Opis: glava zakovice je okrugla, premazana bijelim
metalom, trn je kratak i zaoštren
Mjere: vis. 0,5 cm, promjer glave 2,1 cm
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, str.
63, T. 21. 247b–250; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73.
2207, 2208, 2213; Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz
1974, sl. 14. 170.
152. zakovica, t. 14
Opis: glava zakovice je okrugla, ukrašena koncentričnim kružnicama, trn je kratak i savijen
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, T.
21. 247b–250; Istenič 2000, str. 375, grob 75, T. 15.
26–30; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73. 2236–2249;
Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz 1974, sl. 14. 170.
GAR 06 PN 122
156. zakovica, t. 14
Sonda A, Blok VI, SJ 113
GAR 05 PN 376
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,8 cm, promjer glave 1,5 cm
Opis: okrugla glava zakovice na sredini ima kuglasto
ispupčenje te izvijene rubove, trn je kratak i zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Koščević 2000, str. 118, kat. br. 193; Unz,
Deschler-Erb 1997, T. 73. 2252, 2254, 2255; Unz
1974, sl. 14. 184, 189.
153. zakovica, t. 14
GAR 05 PN 385
Sonda A, Blok SZK K 14-15, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer glave 3,3 cm
Opis: okrugla glava zakovice na sredini ima kuglasto
ispupčenje te izvijene rubove, trn je kratak i zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
154. zakovica, t. 14
GAR 05 PN 426
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 69
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,5 cm, promjer glave 4,9 cm
Opis: okrugla glava zakovice je neukrašena, trn je
kratak i tup
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, str.
63, T. 21. 247b–250; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73.
2266–2268, 2275; Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz
1974, sl. 14. 179.
Sonda A, Blok SZK K 8-16, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: vis. 1,3 cm, promjer glave 2 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, ukrašena koncentričnim kružnicama, trn je dug i zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, str.
63, T. 21. 247b–250; Istenič 2000, str. 275, grob 75, T.
15. 26–30; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73. 2236–2249;
Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz 1974, sl. 14. 170.
157. zakovica, t. 14
GAR 05 PN 462
Sonda B, Blok F
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,5 cm, promjer glave 2,5 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, ukrašena koncentričnim kružnicama, trn je kratak i tup
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, str.
63, T. 21. 247b–250; Istenič 2000, str. 275, grob 75,
T. 15. 26–30; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73. 2236–
2249; Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz 1974, sl. 14.
170.
158. zakovica, t. 15
GAR 03 PN 19
Sonda A, Blok 2, SJ 44
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer glave 2,6 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, ukrašena koncentričnim kružnicama, trn je kratak
155. zakovica, t. 05/35
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 266
Literatura: Kao gore.
180
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( or uđe)
159. zakovica, t. 15
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 252
Literatura: Müller 2002, T. 92, 1081; Voirol 2000,
str. 63, T. 21. 239; Istenič 2000, str. 275, grob 75, T.
15. 26–30; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 71. 2258.
Sonda A, Blok 5, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,4 cm
Opis: od glave zakovice sačuvan je središnji dio, s
donje strane vidljiv dio kružnoga rebra, trn je kratak
i savijen
163. zakovica, t. 15
GAR 05 PN 330
Sonda A, Blok K 2-3, SJ 51
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: bronca
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 14; Voirol 2000, str.
63, T. 21. 247b–250; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73.
2236–2249; Oldenstein 1977, T. 47. 504; Unz 1974,
sl. 14. 170.
Mjere: vis. 1,2 cm, promjer glave 0,9 cm
160. zakovica t. 15
GAR 02 PN 47
Opis: glava zakovice je okrugla, ukrašena urezanom
kružnom linijom, trn je kratak, kružnoga presjeka i
zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
Sonda Z1, Blok , SJ sloj ispod kamenja 5
164. zakovica, t. 15
Materijal: bronca
GAR 05 PN 352
Mjere: vis. 0,9 cm, promjer glave 1,8 cm
Opis: masivna zakovica okrugle glave, na sredini
ukrašena kružnim rebrom, trn je kratak, kružnoga
presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Koščević 2000, str. 118, kat. br. 194, Voirol 2000, str. 63, T. 21. 237; Istenič 2000, str. 275,
grob 75, T. 15. 26–30.
Sonda A, Blok SZK K 17-21, SJ 54
Materijal: bronca, kositar
Mjere: vis. 0,6 cm, promjer glave 1,8 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, na sredini polukružno ispupčenje, trn je kratak, četvrtasta presjeka, površina zakovice bila je premazana kositrom
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 91, 1058.
161. zakovica, t. 15
GAR 06 PN 09
Sonda A, Blok V a, SJ BSK – 1 (stari iskop)
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,4 cm, promjer glave 0,4 cm
Opis: glava zakovice je okrugla, ukrašena urezanom
kružnom linijom, trn je kratak, kružnoga presjeka i
zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 92, 1081; Voirol 2000,
str. 63, T. 21. 239; Istenič 2000, str. 275, grob 75, T.
15. 26–30; Unz, Deschler-Erb 1997, T. 71. 2258.
162. zakovica, t. 15
GAR 05 PN 446
Sonda A, Blok K 20-21, SJ 51
Materijal: bronca
165. zakovica t. 15
GAR 06 PN 37
Sonda A, Blok V b-c, SJ 113
Materijal: bronca
Mjere: vis. 2,0 cm, promjer glave 0,8 cm
Opis: glava zakovice je kalotasta, trn je četvrtasta
presjeka, na glavi i na trnu vidljivi su ostaci kositrenog premaza
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 19, 20; Müller 2002,
T. 91. 1075–1077, T. 92. 1078, 1079; Istenič 2000, str.
377, grob 117, T. 117. 7–12, 15; str. 388, grob 598, T.
128. 5–7; Oldenstein 1977, T. 46. 455, 459–465.
166. zakovica, t. 15
GAR 05 PN 287
Mjere: vis. 0,7 cm, promjer glave 0,7 cm
Sonda A, Blok K 5-6, SJ 48
Opis: glava zakovice je okrugla, ukrašena urezanom
kružnom linijom, trn je kratak, kružnoga presjeka
Mjere: vis. 1,1 cm, promjer glave 0,8 cm
Materijal: bronca
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( o ru đe)
Opis: glava zakovice je kalotasta, trn je četvrtasta
presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
167. zakovica, t. 15
GAR 05 PN 448
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 51
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,3 cm, promjer glave 0,7 cm
Opis: glava zakovice je kalotasta, trn je četvrtasta
presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
168. zakovica, t. 15
181
171. zakovica, t. 15
GAR 02 PN 7
Sonda A, Blok CJ, SJ žuti sloj
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,6 cm, promjer glave 2,8 cm
Opis: glava zakovice je kalotasta, na sredini je kružni otvor kroz koji se provlačio trn pomoću kojega se
učvršćivala na podlogu
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Unz, Deschler-Erb 1997, T. 73. 2247.
172. zakovica, t. 15
GAR 05 PN 186
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,3 cm, duž. glave 1,9 cm, šir. glave 1,4 cm
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Opis: glava zakovice je listolika, s jedne je strane ravno
odsječena, na sredini je pravokutni otvor kroz koji se
provlačio trn pomoću kojega se učvršćivala na podlogu
Materijal: bronca
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: vis. 1,0 cm, promjer glave 1,0 cm
Literatura: Kao gore.
Opis: glava zakovice je kalotasta, trn je četvrtasta
presjeka
173. zakovica, t. 15
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 282
Literatura: Kao gore.
Sonda A, Blok SZK K 17-18, SJ 54
GAR 05 PN 253
169. zakovica, t. 15
GAR 04 PN 69
Sonda Z1, Blok 4 B, SJ 5
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,8 cm, promjer glave 0,9 cm
Opis: glava zakovice je kalotasta, trn je četvrtasta
presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
170. zakovica, t. 15
GAR 05 PN 84
Sonda A, Blok K 18-19, SJ 15
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,6 cm, glava zakovice 2,0 × 2,3 cm
Opis: glava zakovice u obliku je romba, ukrašena
urezanim linijama uz rub, s donje strane ima kružno
rebro, trn je kratak i zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 16; Müller 2002, T.
64. 683, 684; Koščević 1991, T. XXXIV, 499.
174. zakovica, t. 15
GAR 04 PN 113
Sonda A, Blok i (istočni proil), SJ 53
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,7 cm, glava zakovice 1,8 × 1,7 cm
Materijal: bronca
Opis: glava zakovice u obliku je romba, trn je kratak
i savijen
Mjere: vis. 1,2 cm, promjer glave 1,1 cm
Datacija: Rimsko Carstvo
Opis: glava zakovice je kalotasta, trn je četvrtasta
presjeka
Literatura: Kao gore.
Datacija: Rimsko Carstvo
175. zakovica, t. 15
Literatura: Kao gore.
GAR 04 PN 93
182
Sonda A, Blok I, SJ 46
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,6 cm, glava zakovice 2,0 × 2,3 cm
Opis: glava zakovice u obliku je romba, ukrašena
urezanim linijama uz rub, trn je kratak i zaoštren
Datacija: Rimsko Carstvo
M ETALNI NALAZI – KATALOG ( or uđe)
Opis: glava čavla je nepravilna, trn je četvrtasta presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 92. 1098, 1099; Koščević
2000, str. 132, kat. br. 235; Sokol 1998, str. 42, kat. br.
122; Harnecker 1997, T. 52. 593, 600.
Literatura: Šeparović 2003, T. 2. 16; Müller 2002, T.
64. 683, 684, T. 91. 1074; Koščević 1991, T. XXXIV, 499.
180. Čavao, t. 15
176. zakovica, t. 15
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 51
GAR 05 PN 422
Materijal: bronca
Sonda A, Blok SZK K 10-17, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,4 cm, glava zakovice 1,4 × 1,2 cm
Opis: glava zakovice u obliku je romba, s donje strane dva kružna rebra, trn je kratak i savijen
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
GAR 05 PN 392
Mjere: vis. 2,9 cm, glava zakovice 0,6 cm
Opis: glava čavla je pločasta, gotovo četvrtasta, trn je
kružnoga presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 92. 1086, 1087; Gambacurta, Brustia 2001b, str. 273, sl. 469–471; Istenič
2000, str. 386, grob 599, T. 126. 10–12; Harnecker
1997, T. 52. 593; Sokol 1998, str. 38, kat. br. 103, str.
39, kat. br. 110.
177. Čavao, t. 15
GAR 05 PN 353
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 60
Materijal: bronca
Mjere: vis. 1,2 cm, promjer glave 0,6 cm
Opis: glava čavla je kuglasta, neukrašena, trn je
kružnoga presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 92. 1092, 1096; Koščević
2000, str. 131, kat. br. 232; Harnecker 1997, T. 52. 595.
178. Čavao, t. 15
GAR 05 PN 32
181. Čavao, t. 15
GAR 01 PN 24
Sonda A, Blok k 12-13, SJ 11
Materijal: bronca
Mjere: vis. 1,7 cm, glava zakovice 1,2 cm
Opis: glava čavla je pločasta, nepravilna, trn je četvrtasta presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Müller 2002, T. 92. 1086, 1087; Gambacurta, Brustia 2001b, str. 273, sl. 469–471; Istenič 2000,
str. 386, grob 599, T. 126. 10–12; Harnecker 1997, T. 52.
593; Sokol 1998, str. 38, kat. br. 103, str. 39, kat. br. 110;
Brunaux, Fichtl, Marchand 1990, T. 16. 4, 5, T. 17. 18.
Sonda A, Blok K 18-19, SJ 51
Materijal: bronca
182. Čavao, t. 15
Mjere: vis. 0,9 cm, promjer glave 0,6 cm
GAR 04 PN 55
Opis: glava čavla je kuglasta, neukrašena, trn je kružnoga presjeka
Sonda Z1, Blok 4 B, SJ 4
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: vis. 1,7 cm, promjer glave 0,9 cm
Literatura: Kao gore.
Opis: glava čavla je pločasta, okrugla, trn je kružnoga presjeka
179. Čavao, t. 15
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 73
Literatura: Müller 2002, T. 92. 1086, 1087; Gambacurta, Brustia 2001b, str. 273, sl. 469–471; Istenič
2000, str. 386, grob 599, T. 126. 10–12; Harnecker
1997, T. 92. 1009 a, 1009b, 1010; Sokol 1998, str. 38,
kat. br. 103, str. 39, kat. br. 110.
Sonda A, Blok K 2-3 ( južni proil), SJ 60
Materijal: bronca
Mjere: vis. 1,6 cm, širina glave 0,8 cm
Materijal: bronca
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( o ru đe)
183. Čavao, t. 15
GAR 06 PN 11
Sonda A, Blok V a, SJ BSK – 1 (stari iskop)
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,8 cm, promjer trna 0,1 cm, promjer glave 0,2 cm
183
Mjere: duž. 3,2 cm, promjer trna 0,2 cm, promjer glave 0,3 cm
Opis: čavlić je savijen dva puta, glava je kuglasta
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Kao gore.
Opis: čavlić je savijen dva puta, glava je kuglasta
185. Čavao, t. 15
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 02 1234
Literatura: Castella et al. 2002, T. 24. 152, 153; Müller
2002, T. 102. 1239, 1240; Istenič 2000, str. 408, grob
652, T. 148. 14–16.
Sonda A, Blok istočni zid, SJ 22
184. Čavao, t. 15
GAR 06 PN 71
Sonda A, Blok V c, SJ 23
Materijal: bronca
Materijal: željezo
Mjere: vis. 4,7 cm
Opis: glava čavla nepravilna je ovalna oblika, tijelo
je zakrivljeno
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Harnecker 1997, T. 92. 997; Kliškić 2002,
str. 221, T. V, 2.
VaRia
189. Ulomak drške ili žvala?, t. 16
GAR 99 Vod PN 75
Sonda Dionica I, Blok K-M
Materijal: željezo
Mjere: promjer 11,5 cm
Opis: polukružno savijena željezna šipka, prema
krajevima kružni presjek prelazi u ovalni, na oba
kraja oštećena; s obzirom na to da se radi o ulomku
kojemu nedostaju oba završetka, namjena predmeta
ne može se sa sigurnošću utvrditi; mogao je služiti
kao drška posude ili kao konjske žvale
Datacija: Rimsko Carstvo
Literatura: Dolenz 1998, str. 328, T. 20. M227; Harnecker 1997, T. 30.
190. Ulomak lima, t. 16
GAR 05 PN 68a
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
186. aplika, t. 16
GAR 05 PN 323
Sonda A, Blok 4, SJ 54
Materijal: bronca
Mjere: vis. 0,6 cm, promjer 2,4 cm
Materijal: bronca
Mjere: 2,7 × 1,5 cm
Opis: brončani lim ukrašen nizovima utisnutih kružnica, sačuvan je i dio ruba
Datacija: Rimsko Carstvo
Opis: kružna kalotasta aplika, neukrašena
191. Ulomak lima, t. 16
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 68b
Literatura: Müller 2002, T. 91. 1066.
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Materijal: srebro
187. aplika, t. 16
GAR 05 PN 399a
Mjere: 2,0 × 0,9 cm
Opis: ulomak srebrenog lima, blago uzdužno savijen
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok K 1-2, SJ 51
Materijal: bronca
192. Ulomak lima, t. 16
Mjere: vis. 0,7 cm, promjer 2,5 cm
GAR 04 PN 17
Opis: kružna aplika s kružnim središnjim ispupčenjem
Sonda Z1, Blok 4, SJ 4
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: bronca
Literatura: Unz 1974, sl. 14. 184, 192, 194.
Mjere: 4,0 × 1,9 cm
188. trn, t. 16
Opis: ulomak brončanog lima, ukrašen utisnutim
kružnicama, s jedne strane sačuvan rub predmeta
GAR 05 PN 399b
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda a, Blok k 1-2, SJ 51
Materijal: bronca
193. Ulomak lima, t. 16
Mjere: vis. 1,5 cm, deb. 0,3 cm
GAR 04 PN 73
Opis: trn je četvrtasta presjeka, u gornjem dijelu zadebljan
Sonda Z1, Blok 4 B, SJ 22
Materijal: željezo, bronca
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: 2,4 × 2,0 cm
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( varia )
Opis: ulomak lima kojemu je s tri strane sačuvan
rub, s dvjema zakovicama od kojih je jedna izrađena
od bronce
Datacija: Rimsko Carstvo
194. Ulomak lima, t. 16
GAR 04 PN 23
Sonda Z1, Blok 4, SJ 4
Materijal: bronca
Mjere: 4,0 × 1,9 cm
Opis: ulomak brončanog lima, rub koji je sačuvan
samo s jedne strane izvijen je prema van
185
199. Ulomak lima, t. 16
GAR 05 PN 324
Sonda A, Blok k 6-7, SJ 48
Materijal: bronca, kositar
Mjere: 3,0 × 2,5 cm
Opis: ulomak brončanog lima, površina mu je bila
pokositrena
Datacija: Rimsko Carstvo
200. Ulomak lima, t. 16
GAR 06 PN 47
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok V a, SJ 180 od 181
195. Ulomak lima, t. 16
Mjere: 2,8 × 1,4 cm
GAR 06 PN 95
Opis: ulomak brončanog lima
Sonda A, Blok VI, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: 3,3 × 2,7 cm
Opis: ulomak brončanog lima
Materijal: bronca
Datacija: Rimsko Carstvo
201. Ulomak lima t. 17
GAR 04 PN 92
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok I, SJ 46
196. Ulomak lima, t. 16
Mjere: 4,0 × 2,1 cm
GAR 05 PN 164
Opis: ulomak brončanog lima
Sonda A, Blok K 8-9, SJ 48
Materijal: bronca, kositar
Mjere: 3,4 × 2,5 cm
Opis: ulomak srebrenog lima
Materijal: bronca
Datacija: Rimsko Carstvo
202. Ulomak lima t. 17
GAR 04 PN 123a
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok I (proil uz ZSK), SJ 46
197. Ulomak lima, t. 16
Mjere: duž. 3,7 cm, šir. 1,3 cm
GAR 05 PN 325a
Opis: ulomak brončanog lima
Sonda A, Blok K 6-7, SJ 48
Materijal: bronca
Mjere: 3,1 × 2,0 cm
Materijal: bronca
Datacija: Rimsko Carstvo
203. Ulomak lima t. 17
Opis: savijeni ulomak brončanog lima s dvjema rupicama za zakovicu
GAR 04 PN 123b
Datacija: Rimsko Carstvo
Materijal: bronca
198. Ulomak lima, t. 16
GAR 05 PN 325b
Sonda A, Blok K 6-7, SJ 48
Materijal: bronca
Sonda A, Blok I (proil uz ZSK), SJ 46
Mjere: duž. 4,5 cm, šir. 1,7 cm
Opis: ulomak brončanog lima, proiliran, jedna rupica za zakovicu
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: 2,8 × 2,1 cm
204. Ulomak lima, t. 17
Opis: ulomak brončanog lima
GAR 03 PN 46b
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok 2, SJ 51
186
Materijal: bronca
Mjere: 1,9 × 1,5 cm
Opis: savijeni ulomak lima
Datacija: Rimsko Carstvo
205. Ulomak lima, t. 17
M ETALNI NALAZ I – KATALOG ( va r i a )
Opis: traka je savijena, jednako široka u cijeloj dužini, ukrašena utisnutim kružnicama, površina je bila
pokositrena
Datacija: Rimsko Carstvo
210. Vrpca, t. 17
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 06 PN 80
Sonda A, Blok V a, SJ 113
Materijal: bronca
Mjere: šir. 0,4 cm
Opis: traka od tanka brončanog lima presavijena je
nekoliko puta
Datacija: Rimsko Carstvo
206. Ulomak pločice, t. 17
211. Vrpca, t. 17
GAR 05 PN 294
GAR 05 PN 224
Sonda A, Blok K 9-10, SJ 48
Materijal: bronca
Mjere: duž. 4,5 cm, šir. 0,6 cm
Opis: traka od tanka brončanog lima
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 355
Sonda A, Blok K 5-6, SJ 15
Materijal: bronca
Mjere: promjer 0,9 cm
Opis: kružna pločica, s gornje strane ravna
Sonda A, Blok 5, SJ 23
Materijal: bronca
Mjere: 1,2 × 1,4 cm
Opis: pločica je prilično oštećena, na jednom dijelu
sačuvan rub, moguće je bila okrugla
Datacija: Rimsko Carstvo
207. Ulomak vrpce, t. 17
GAR 06 PN 102
Sonda A, Blok VII, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,5 cm, šir. 1,0 cm
Opis: brončana vrpca, na jednome kraju sačuvan dio
rupice za zakovicu
Datacija: Rimsko Carstvo
208. Ulomak vrpce, t. 17
GAR 06 PN 56
Sonda A, Blok V a, SJ 113
Materijal: bronca
Mjere: duž. 1,9 cm, šir. 0,5 cm
Opis: brončana vrpca, na jednome kraju rupica za
zakovicu
Datacija: Rimsko Carstvo
209. Ulomak vrpce, t. 17
GAR 05 PN 286
Sonda A, Blok K 7-8, SJ 84
212. Vrpca, t. 17
GAR 03 PN 26
Sonda Z1, Blok skidanje proila, SJ humus
Materijal: bronca
Mjere. duž. 8,7 cm, šir. 0,9 cm
Opis: narebrena vrpca, blago zaobljena
Datacija: Rimsko Carstvo
213. Vrpca, t. 17
GAR 06 PN 58
Sonda A, Blok V a, SJ 113
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,5 cm, vis. 1,6 cm
Opis: brončana vrpca, na jednome kraju savijena
pod pravim kutom
Datacija: Rimsko Carstvo
214. Ulomak bronce, t. 17
GAR 04 PN 13
Sonda A, Blok I, SJ 46
Materijal: bronca
Mjere: 3,7 × 2,7 cm
Materijal: bronca, kositar
Opis: rastopljena bronca, vjerojatno deformirana
zbog izloženosti visokoj temperaturi
Mjere: vis. 2,4 cm, šir. 1,0 cm
Datacija: Rimsko Carstvo
METAL N I N A L A Z I – KATA L O G ( varia )
187
215. Ulomak bronce, t. 17
220. Dvije savijene žice, t. 18
GAR 05 PN 86
GAR 04 PN 100
Sonda A, Blok zapadni proil uz zid C, SJ 45
Sonda A, Blok i (istočni proil), SJ 54
Materijal: bronca
Materijal: bronca
Mjere: 2,6 × 1,6 cm
Mjere: duž. 6,1 cm
Opis: amorfni ulomak bronce
Opis: dvije žice međusobno prepletene
Datacija: Rimsko Carstvo
Datacija: Rimsko Carstvo
216. Kuglica, t. 17
221. Ulomak tordirane žice, t. 18
GAR 04 PN 77
GAR 99 VOD PN 79
Sonda Z1, Blok 4 c, SJ 4
Materijal: bronca
Mjere: promjer 0,7 cm
Opis: brončana kuglica
Datacija: Rimsko Carstvo
217. Ulomak željeza, t. 17
GAR 04 PN 111b
Sonda A, Blok I (istočni proil), SJ 53
Materijal: željezo
Mjere: duž. 2,2 cm, vis. 0,9 cm
Opis: prilično oštećen ulomak, vidljiv utor s jedne
strane koji traku dijeli na dva dijela
Datacija: Rimsko Carstvo
218. Dio posude?, t. 17
GAR 04 PN 90
Sonda A, Blok I, SJ 46
Materijal: bronca, olovo, kositar
Mjere: duž. 7,7 cm, šir. 9,3 cm
Opis: polukružni dio nastavlja se u ovalni dio koji je
zakrivljen prema gore, na najširoj strani dva pravokutna ureza, na predmetu su ustanovljeni tragovi
popravljanja, odnosno lemljenja kositrom s manjim
primjesama olova
Datacija: Rimsko Carstvo
219. Ulomak savijene žice, t. 17
GAR 05 PN 441
Sonda A, Blok K 6-7, SJ 48
Materijal: bronca
Mjere: duž. 7,1 cm
Sonda , Blok , SJ
Materijal: olovo
Mjere: promjer 1,7 cm
Opis: tordirana žica polukružno savijena
Datacija: Rimsko Carstvo
222. Ulomak žice, t. 18
GAR 05 PN 50
Sonda A, Blok SZK K 11-12, SJ 1
Materijal: bronca
Mjere: duž. 5,0 cm, promjer 0,2 cm
Opis: žica kružnoga presjeka, na jednome kraju savijena pod pravim kutom
Datacija: Rimsko Carstvo
223. Ulomak žice, t. 18
GAR 06 PN 119
Sonda A, Blok V, SJ 40
Materijal: bronca
Mjere: duž. 2,1 cm, promjer 0,2 cm
Opis: žica kružnoga presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
224. Vrh igle?, t. 18
GAR 05 PN 17
Sonda A, Blok K1 ( južni proil)
Materijal: bronca
Mjere: duž. 3,7 cm, promjer 0,4 cm
Opis: žica kružnoga presjeka, s jedne je strane zaoštrena
Datacija: Rimsko Carstvo
Opis: žica je na gornjem dijelu zadebljana, savijena
tako da stvara otvorenu kružnu ušicu
225. Ulomak igle, t. 18
Datacija: Rimsko Carstvo
Sonda A, Blok , SJ BSK – 0
GAR 06 PN 108
188
Materijal: bronca
M ETALNI NALAZ I – KATALOG ( va r i a )
Datacija: Rimsko Carstvo
Mjere: duž. 5,8 cm, promjer 0,3 cm
Opis: dio igle sa zaoštrenim vrhom
231. trn kopče ili privjesak?, t. 19
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 03 PN 30
Sonda A, Blok 1, SJ 45
226. trn, t. 18
Materijal: bronca
GAR 04 PN 16
Mjere: duž. 4,0 cm, šir. trna 0,5 cm, šir. pločice 2,0 cm
Sonda Z1, Blok 4, SJ 4
Opis: okrugla pločica na kojoj su utor i nepravilna rupica produžava se u vrpcu koja je na kraju blago savijena
Materijal: bronca
Mjere: vis. 1,1 cm, promjer 0,8–0,6 cm
Datacija: Rimsko Carstvo
Opis: zaoštren vrh, na gornjem kraju dva trna za
učvršćivanje
232. Drška?, t. 19
Datacija: Rimsko Carstvo
GAR 05 PN 458
Sonda A, Blok SZK K 11-12, SJ 1/45
227. Ulomak lima, t. 18
Materijal: bronca
GAR 03 1509
Mjere: vis. 4,0 cm, šir. 2,6 cm, promjer žice 0,5 cm
Sonda A, Blok , SJ BSK – ispod trešnje
Opis: polukružno savijena žica kojoj su krajevi uvučeni i zadebljani
Materijal: željezo
Mjere: duž. 13,5 cm, vis. 9,6 cm
Opis: željezni lim, na jednome kraju cjevasto savijen
Datacija: Rimsko Carstvo
Datacija: Rimsko Carstvo
233. zakovica?, t. 19
228. Okvir kopče?, t. 19
Sonda A, Blok tesanje zapadnog proila, SJ BSK – tesanje zapadnog proila
GAR 03 802
Sonda A, Blok 2, SJ 3
Materijal: željezo
Mjere: vis. 3,3 cm, šir. 2,4 cm
Opis: pravokutni okvir, uzdužna prečka na sredini spojena je dvjema prečkicama s jednom stranom okvira
Datacija: Rimsko Carstvo
229. Vrpca t. 19
GAR 03 PN 28
Sonda Z1, Blok 2, SJ kanalić žbuke
Materijal: olovo
Mjere: duž. 7,5 cm, šir. 1,2 cm
Opis: olovna traka na jednome kraju presavijena
Datacija: Rimsko Carstvo
230. Kružni predmet s utorom, t. 19
GAR 05 PN 288
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Materijal: olovo
Mjere: promjer 1,3 cm, vis. 0,6 cm
Opis: predmet je okrugao, na sredini ima utor
GAR 05 PN 165
Materijal: bronca, kositar
Mjere: 2,1 cm, promjer glave 1,6 cm
Opis: kružna pločica, udubljena na sredini, trn kružnoga presjeka
Datacija: Rimsko Carstvo
234. Gumb?, t. 19
GAR 06 PN 82
Sonda A, Blok SZK K18, SJ 1
Materijal: olovo, bronca
Mjere: promjer glave 1,0 × 0,7 cm, vis. ušice 0,9 cm
Opis: glava je eliptična, izrađena od olova, brončana
ušica s oba kraja utisnuta u glavu gumba
235. Ukrasni čavao, t. 19
GAR 05 PN 160
Sonda A, Blok 3 (uz zid f ), SJ 1
Materijal: bronca, olovo, željezo
Mjere: vis. 5,9 cm, promjer glave 2,2 × 2,7 cm
Opis: željezni trn četvrtasta je presjeka, glava čavla
izrađena je od bronce, ali je ispunjena olovom, na
površini glave urezani su ukrasi dvostrukih voluta
METAL N I N A L A Z I
189
Literatura
Ǻberg 1923
N. Ǻberg, Goten und Langobarden in Italien, Upsala
1923.
Adam, Feugère 1982
A. M. Adam, M. Feugère, Un aspect de l’artisanat du
bronze dans l’arc alpin oriental et en Dalmatie au Ier
s. av. J. C.: Les ibules du type dit “de Jezerine”, Aquileia Nostra LIII, Aquileia 1982, str. 130–187.
Alicu, Cociş, Ilies, Soroceanu 1994
D. Alicu, S. Cociş, C. Ilies, A. Soroceanu, Small Finds
from Ulpia Traiana Sarmizegetusa I, Biblioteca Musei Napocensis IX, Cluj – Napoca 1994.
Bassi 1997
C. Bassi, Catalogo e osservazioni di carattere tipo
cronologico, u: Oltre la porta, Serature, chiavi e forzieri dalla preistoria all’età moderna nella Alpi orientali (ur. U. Rafaelli), Trento 1997, str. 84–93.
Bavdek 2005
A. Bavdek, Rimsko žarno grobišće Volarije pri Žirjah
na Krasu, Arheološki vestnik 56, Ljubljana 2005, str.
235–262.
Beckmann 1969
C. Beckmann, Matallingerringe der römischen Kaiserzeit in freien Germanien, Saalburg Jahrburg
XXVI, Berlin 1969, str. 5–106.
Behrens 1912
G. Behrens, Neue Funde aus dem Kastell Mainz, Mainzer Zeitschrift VII, Mainz 1912, str. 82–109.
Behrens 1914
G. Behrens, Dritter Bericht über Funde aus dem Kastell Mainz, Mainzer Zeitschrift VIII–IX, Mainz
1914, str. 65–93.
Behrens 1918
G. Behrens, Neue und ältere Funde aus dem Legionskastell Mainz, Mainzer Zeitschrift XII–XIII, Mainz
1918, str. 21–66.
Behrens 1950
G. Behrens, Römische Fibeln mit Inschrift, Reinecke
Festschrift, Mainz 1950, str. 1–12.
Behrens, Brenner 1911
G. Behrens, E. Brenner, Ausgrabungen im Legionskastell zu Mainz während des Jahres 1910, Mainzer
Zeitschrift 6, Mainz 1911, str. 53–120.
Bekić 1998
L. Bekić, Tri manje privatne zbirke s Garduna, Opuscula archaeologica 22, Zagreb 1998, str. 233–242.
Bierbauer 1975
V. Bierbauer, Die Ostrogotischen Grab- und Schatzfunde in Italien, Spoleto 1975.
Bíró 1994
M. Bíró, The Bone Objects of the Roman Collection,
Catalogi Musei Nationalis Hungarici, Series archaeologica II, Budapest 1994.
Bishop 2002
M. C. Bishop, A catalogue of military weapons and
ittings, Gesellschaft Pro Vindonissa, Jahresbericht
2001, Brugg 2002, str. 7–12.
Bishop 2006
M. C. Bishop, J. C. N. Coulston, Roman Military
Equipment, From the Punic Wars to the Fall of Rome, Oxford 2006.
Bliquez 1998
L. J. Bliquez, Two sets of Roman Surgical Tools from
the Holy Land, Saalburg Jahrbuch 49, Saalburg
1998, str. 83–92.
Brunaux, Fichtl, Marchand 1990
J. L. Brunaux, S. Fichtl, C. Marchand, Die Ausgrabungen am Haupttor des “Camp César” bei La Chaussée-Tirancourt (Dept. Somme, Frankreich), Saalburg Jahrbuch 45, Mainz 1990, str. 5–23.
Buljević 2003
Z. Buljević, Stakleni inventar, u: M. Sanader, Tilurium I, Istraživanja 1997. – 2001., Zagreb 2003, str.
271–341.
Buora 2002
M. Buora, Militaria in Aquileia, Gesellschaft Pro
Vindonissa, Jahresbericht 2001, Brugg 2002, str.
41–52.
Buora 2005
M. Buora, Osservazioni sulle ibule del tipo alesia
nell’arco alpino orientale e nell’alto Adriatico, Vjesnik
za arheologiju i povijest dalmatinsku 98, Split 2005,
str. 83–92.
Buora 2006
M. Buora, Fibule del territorio di Aquileia e dall’area
di Salona dal I sec. a. C. Un confronto, u: Le regioni di
Aquileia e Spalato in epoca Romana (ur. M. Buora),
Udine 2006, str. 239–259.
Castella et al. 2002
D. Castella, H. Amrein, A. Duvauchelle, S. FreyKupper, C. Martin Pruvot, A. Mazur, C. Olive, M. A.
Porro, Trois ensembles funéraires aristocratiques
du début du Haut-Empire à Avenches En Chaplix,
Bulletin de l’Association Pro Aventico 44, Avenches
2002, str. 7–102.
M ETALNI NALAZ I
190
Ciurletti 1996
Feugère, Poux 2002
G. Ciurletti, Le chiave in età romana, u: Oltre la porta, Serrature, chiavi e forzieri dalla preistoria all’età
moderna nelle Alpi orientali (ur. U. Rafaelli), Trento
1996, str. 67–83.
M. Feugère, M. Poux, Gaule paciiée, Gaule libérée?
Enquête sur les militaria en Gaule civile, Gesellschaft Pro Vindonissa, Jahresbericht 2001, Brugg
2002, str. 79–95.
Cociş 2004
S. Cociş, The Brooches from Roman Dacia, Cluj – Napoca 2004.
Čargo 2002
B. Čargo, Ključevi i lokot, u: Longae Salonae (ur. E.
Marin), Split 2002, I: str. 549–557, II: str. 223–225.
Davies 1970
R. W. Davies, The Roman Military Medical Service,
Saalburg Jahrbuch XXVII, Mainz 1970, str. 84–104.
Davies 1977
J. L. Davies, Roman Arrowheads from Dinorben and
the Sagittarii of the Roman Army, Britannia VIII,
London 1977, str. 257–274.
Demetz 1999
Fingerlin 1972
G. Fingerlin, Dangestetten, ein augusteisches Legionslager am Hochrhein, Bericht des Römisch-Germanische Kommission 51–52, Berlin 1972, str. 197–232.
Fisher 1966
F. Fischer, Frühe ibeln aus Aquileia, Aqvileia Nostra
XXXVII, Aqvileia 1966, str. 7–22.
Fisher 1973
U. Fisher, Grabungen im römischen Steinkastell von
Hedderheim 1957–1959, Schriften des Frankfurter
Museums für Vor- und Frühgeschichte der Stadt
Frankfurt a. M. II, Frankfurt 1973.
Frere, Joseph 1974
S. S. Frere, K. St. Joseph, The Roman Fortress at
Longthorpe, Britannia V, London 1974, str. 1–129.
S. Demetz, Fibeln der Spätlatène- und frühen römischen Kaiserzeit in der Alpenländern, Frühgeschichtliche und provinzialrömische Archäologie, Materialen und Forschungen 4, Leidorf 1999.
Fülep 1977
Deschler-Erb 1997
V. Galliazzo, Bronzi romani del Museo civico di Treviso, Collezioni dei Musei Archeologici del Veneto,
Rim 1979.
E. Deschler-Erb, Vindonissa: Ein Gladius mit reliefverzierter Scheide und Gürtelteilen aus dem Legionarslager, Gesellschaft Pro Vindonissa, Jahresbericht 1996, Brugg 1997, str. 13–31.
Dolenz 1998
H. Dolenz, Eisenfunde aus der Stadt auf dem Magdalensberg, Klagenfurt 1998.
Doračić 2006–2007
D. Doračić, Laboratorijska dokumentacija Gardun
2004–2006, Zagreb 2006–2007.
Fauduet 1999
I. Fauduet, Fibules préromaines, romaines et mérovingiennes du musée du Louvre, Études d’histoire et
d’archéologie 5, Paris 1999.
Fernández 1996
J. A. Fernández, Bronze studs from Roman Spain,
Journal of Roman Military Studies 7, Oxford 1996,
str. 97–146.
Feugère 1985
M. Feugère, Les ibules en Gaule méridionale, Revue
archéologique de Narbonnaise 12, Paris 1985.
Feugère 2002
M. Feugère, Weapons of the Romans, Gloucestershire 2002.
F. Fülep, Roman Cemeteries on the Territory of Pécs
(Sopiane), Budapest 1977.
Galliazzo 1979
Gambacurta, Brustia 2001a
G. Gambacurta, M. Brustia, Elementi accessori e
frammenti di statuine e di lamine, u: Materiali Veneti preromani e romani del santuario di Lagole di
Calalzo al Museo di Pieve di Cadore (ur. G. Fogolari,
G. Gambacurta), Rim 2001, str. 169–180.
Gambacurta, Brustia 2001b
G. Gambacurta, M. Brustia, Vasellame metallico ed
oggetti vari, u: Materiali Veneti preromani e romani
del santuario di Lagole di Calalzo al Museo di Pieve
di Cadore (G. Fogolari, G. Gambacurta), Rim 2001,
str. 247–274.
Gáspár 1986
D. Gáspár, Römische Kästchen aus Panonien I–II,
Antaeus Mitteilungen des Archäologischen Instituts der Ungarischen Akademiae der Wissenschaften 15, Budapest 1986.
Goethert-Polaschek 1983
K. Goethert-Polaschek, kat. br. 236, u: Die Römer an
Mosel und Saar, katalog, Mainz 1983, str. 273.
Gregl 1982
Z. Gregl, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske
I, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 3. ser., sv.
XV, Zagreb 1982, str. 175–210.
METAL N I N A L A Z I
Gregl 2006
Z. Gregl, Rimski medicinski instrumenti iz Hrvatske, Histria Antiqua 14, Pula 2006, 31–36.
Guiraud 1989
H. Guiraud, Bagues et anneaux gallo-romains, Gallia
46, Paris 1989, str. 173–211.
M. Guisan, Bijoux romains d’Avenches, Bulletin de
l’Association Pro Aventico 23, Avenches 1975.
Guštin 1987
M. Guštin, Latenske ibule iz Istre, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 11/2, Pula 1987, str. 33–46.
Harnecker 1997
J. Harnecker, Katalog der römischen Eisenfunde von
Haltern, Bodenaltertümer Westfalens 35, Mainz
1997.
Hartmann 1983
M. Hartmann, Ein Helm vom Typ Weisenau aus Vindonissa, Gesellschaft Pro Vindonnissa, Jahresbericht 1982, Brugg – Vindonissa 1983, str. 5–9.
Hawkes, Dunning 1964
S. C. Hawkes, G. C. Dunning, Krieger und Siedler in
Britannien währenddes 4. und 5. Jahrunderts, Bericht des Römisch-Germanische Kommission 43–
44, 1962–1963, Berlin 1964, str. 155–231.
Henderson 1949
M. Henderson, Small Objects in Metal, Bone, Glass,
etc., u: J. P. Bushe-Fox, Fourth Report on the Excavations of the Roman Fort at Richborough, Kent, Reports
of the Research Committee of the Society of Antiquaries of London 16, Oxford 1949, str. 106–160.
Holliger, Holliger 1985
Ch. Holliger, C. Holliger, Bronzegefässe aus Vindonissa 1, Gesellschaft Pro Vindonnissa, Jahresbericht
1984, Brugg – Vindonissa 1985, str. 47–70.
Holliger, Holliger 1989
Ch. Holliger, C. Holliger, Bronzegefässe aus BadenAquae Helveticae, Gesellschaft Pro Vindonnissa,
Jahresbericht 1988–1989, Brugg – Vindonissa 1989,
str. 58–77.
Istenič 2000
J. Istenič, Poetovio, zahodna grobišča I, II, Katalozi i
monograije 33, Ljubljana 2000.
191
Grandes Migrations (ur. J. Tejral, C. Pilet, M. Kazanski), Brno 1999, str. 67–94.
Ivčević 1998
S. Ivčević, Metalni i koštani inventar s lokaliteta sv.
Vid, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
87–89, Split 1998, str. 193–208.
Ivčević 1999
S. Ivčević, Antički medicinsko-farmaceutski instrumenti iz Arheološkog muzeja Split, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 90–91, Split 1999, str.
101–160.
Ivčević 2002a
S. Ivčević, Fibule, u: Longae Salonae, I, II (ur. E. Marin), Split 2002, I: str. 229–277, II: str. 124–146.
Ivčević 2002b
S. Ivčević, Fibule tip Almgren 65 i Nova Vas iz Arheološkog muzeja Split, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, Split 2002, str. 325–345.
Ivčević 2002c
S. Ivčević, Predmeti za šivanje, tkanje i predenje, u:
Longae Salonae, I, II (ur. E. Marin), Split 2002, I: str.
469–482, II: str. 212–216.
Ivčević 2003
S. Ivčević, Antički metalni predmeti iz Narone, Arheološka istraživanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb – Metković – Split 2003,
str. 129–167.
Ivčević 2004a
S. Ivčević, Dijelovi opreme rimskog vojnika iz Garduna, Opuscula archaeologica 28, Zagreb 2004, str.
159–176.
Ivčević 2004b
S. Ivčević, The Metal and Bone Objects, u: The Rise
and Fall of an Imperial Shrine, Sculpture from the
Augusteum at Narona (ur. E. Marin, M. Vickers),
Split 2004, str. 235–243.
Ivčević 2006
S. Ivčević, Le ibule salonitane del primo periodo della romanizzazione, u: Le regioni di Aquileia e Spalato in epoca romana, Udine 2006, str. 211–238.
Ivčević 2009
S. Ivčević, Neobjavljene ibule iz Aserije u Arheološkom
muzeju u Splitu, Asseria 7, Zadar 2009, str. 81–113.
Istenič 2005
Ivčević 2011
J. Istenič, Brooches of the Alesia group in Slovenia,
Arheološki vestnik 56, Ljubljana 2005, str. 187–212.
S. Ivčević, Antičke ibule iz vojničkog logora Tilurij
(Gardun), Arheološka istraživanja u Cetinskoj krajini (ur. A. Librenjak, D. Tončinić), Zagreb 2011., str.
161-186
Istvánovits, Kulcsár 1999
E. Istvánovits, V. Kulcsár, Sarmatian and Germanic
People at the Upper Tisza Region and south Alföld at
the Beginning of the Migration Period, u: L’occidental
romain et l’Europe centrale au debut de l’epoque des
Kliškić 2002
D. Kliškić, Oruđe i oružje, u: Longae Salonae (ur. E.
Marin), Split 2002, I: str. 483–548, II: str. 217–222.
M ETALNI NALAZ I
192
Kohlert-Németh 1990
Mazur 1998
M. Kohlert-Németh, Römische Bronzen aus NidaHeddernheim II, Fundsachen aus dem Hausrat, katalog, Archäologische Reihe 11, Frankfurt 1990.
A. Mazur, Les Fibules romaines d’Avenches I, Bulletin de l’Association Pro Aventico 40, Avenches 1998,
str. 5–104.
Koščević 1980
R. Koščević, Antičke ibule s područja Siska, Zagreb
1980.
Koščević 1991
R. Koščević, Antička bronca iz Siska, Zagreb 1991.
Koščević 2000
R. Koščević, Arheološka zbirka Benko Horvat, Zagreb 2000.
Koščević 2001
R. Koščević, Sitni metalni predmeti iz Siscije, Prilozi
Instituta za arheologiju u Zagrebu 18, Zagreb 2001,
str. 135–142.
Künzl 1982
E. Künzl, Medizinische Instrumente aus Sepulkralfunden der römischen Kaiserzeit, Bonner Jahrbücher
182, Bonn 1982, str. 1–131.
Künzl 1998
E. Künzl, Zur Typologie von Klammern und Pinzetten,
Saalburg Jahrbuch 49, Mainz 1998, str. 76–82.
Lacabe 1995
E. R. Lacabe, Las fíbulas del Nordeste de la Península
Ibérica: siglos I a. e. al IV d. e., Zaragoza 1995.
Lerat 1956
L. Lerat, Les ibules gallo-romaines, Annales littéraires de Universite de Besançon III, fasc. I, Archéologie 3, Besançon – Paris 1956.
Lokošek 1988
I. Lokošek, Lučne ibule na šarnir s dvije igle iz Arheološkog muzeja Split, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 81, Split 1988, str. 5–20.
Marić 1968
Z. Marić, Japodske nekropole u dolini Une, Glasnik
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu
XXIII, Sarajevo 1968, str. 5–79.
Marović 1959
I. Marović, Iskopavanja kamenih gomila oko vrela rijeka Cetine god. 1953., 1954. i 1958., Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXI, Split 1959, str. 5–80.
Marović 2006
I. Marović, Aucissa ibule s natpisom u arheološkim
muzejima u Zagrebu, Zadru i Splitu, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 99, Split 2006, str. 81–98.
Matijašić 1991
R. Matijašić, Campus Martius, Antička nekropola između Premanturske i Medulinske ulice u Puli, Pula
1991.
Migotti, Šlaus, Dukat, Perinić 1998
B. Migotti, M. Šlaus, Z. Dukat, Lj. Perinić, Accede ad
Certissiam, Antički i ranokršćanski horizont arheološkog nalazišta Štrbinci kod Đakova, Zagreb 1998.
Mihovilić 1979
K. Mihovilić, Prstenje i naušnice rimskog doba Slovenije, Arheološki vestnik XXX, Ljubljana 1979, str.
223–242.
Miletić 1970
N. Miletić, Ranosrednjovekovna nekropola u Rakovčanima kod Prijedora, Glasnik Zemaljskog muzeja
BiH u Sarajevu XXV, Sarajevo 1970, str. 119–177.
Miletić 1979
N. Miletić, Ranosrednjovekovna nekropola u Koritima kod Duvna, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH u
Sarajevu XXXIII, Sarajevo 1979, str. 141–204.
Müller 2002
M. Müller, Die römischen Buntmateriallfunde von
Haltern, Bodenaltertümer Westfalens 37, Mainz 2002.
Nedved 1981
B. Nedved, Nakit rimskog razdoblja, u: Nakit na tlu
sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas, (ur. Š.
Batović), katalog, Zadar 1981, str. 151–182.
Nowakowski 1998
W. Nowakowski, Die Funde der Römischen Kaiserzeit und der Völkerwanderungszeit in Masuren, Berlin 1998.
Oldstein 1977
J. Oldenstein, Zur Ausrüstung römischer Auxiliareinheiten, Bericht der Römisch-Germanischen Kommission 57, Mainz 1977, str. 49–284.
Ožanić, Radman-Livaja, Rendić-Miočević 2003
I. Ožanić, I. Radman-Livaja, A. Rendić-Miočević, Antički predmeti, u: Na tragovima vremena, Iz arheološke zbirke Mateja Pavletića, (ur. J. Balen), Zagreb 2003,
str. 13–38.
Pavičić 1994
S. Pavičić, Križevi iz fundusa Hrvatskoga povijesnog
muzeja, Zagreb 1994.
Pazzini 1938
A. Pazzini, La medicina, Rim 1938.
Patru 1972
S. Petru, Emonske nekropole, Katalogi in monograije 7, Ljubljana 1972.
METAL N I N A L A Z I
193
Pieta, Ruttkay 1997
Riha 1994
K. Pieta, M. Ruttkay, Germanische Siedlung aus dem
4. und 5. Jh. in Nitra-Párovské Háje und Probleme
der Siedlungskontinuität, u: Neue Beiträge zur Erforschung der Spätantike im mittleren Donauraum
(ur. J. Tejral, H. Friesinger, M. Kazanski), Brno 1997,
str. 145–163.
E. Riha, Die römischen Fibeln aus Augst und Kaiseraugst, Forschungen in Augst 18, Augst 1994.
Pietsch 1983
M. Pietsch, Die römischen Eisenwerkzeuge von Saalburg, Feldberg und Zugmantel, Saalburg Jahrbuch
39, Mainz 1983, str. 5–132.
Plesničar-Gec 1972
Lj. Plesničar-Gec, Severno emonsko grobišće, Katalogi in monograije 8, Ljubljana 1972.
Pompeji 1994
Pompeji wiederentdeckt, katalog, Rim 1994.
Pop-Lazić 2002
S. Pop-Lazić, Nekropole rimskog Singidunuma, Singidunum 3, Beograd 2002, str. 7–100.
Popescu 1945
D. Popescu, Fibeln aus dem Nationalmuseum für Altertümer in Bukarest, Dacia IX–X, Bukureşti 1945,
str. 485–505.
Popović 1992
I. Popović, Prstenje, Rimski nakit u Narodnom muzeju u Beogradu, Beograd 1992.
Popović 2001
I. Popović, Kasnoantički i ranovizantijski nakit od
zlata u Narodnom muzeju u Beogradu, Beograd 2001.
Radman-Livaja 2004
I. Radman-Livaja, Militaria Sisciensia, Nalazi rimske vojne opreme iz Siska u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu, Zagreb 2004.
Radnóti 1938
A. Radnóti, Die römischen Bronzegefässe von Pannonien, Dissertationes Pannonicae, ser. II, no. 6, Budapest 1938.
Rauchenwald 1997
A. Rauchenwald, Die Funde der Ausgrabungen
1986–1990 in der Zivilstadt Carnuntum-Insula VI,
Carnuntum Jahrbuch 1996, Beč 1997, str. 61–226.
Reddé, Von Schnurbein, Barral et al. 1995
M. Reddé, S. von Schnurbein, F. Barral et al., Fouilles
et recherches nouvelles sur les travaux de César devant Alésia (1991–1994), Bericht des Römisch-Germanische Kommission 76, Mainz 1995, str. 73–158.
Rey-Vodoz 1986
V. Rey-Vodoz, Les ibules gallo-romaines de Martigny,
Jahrbuch der Schweizerischen Gesellschaft für Urund Frühgeschichte 69, Basel 1986, str. 149–198.
Ritterling 1913
E. Ritterling, Das frührömische Lager bei Hoheim
im Taunus, Wiesbaden 1913.
Rieckhof 1975
S. Rieckhof, Munzen und Fibeln aus dem Vicus des
Kastells Hüingen, Saalburg Jahrbuch XXXII, Saalburg 1975, str. 5–104.
Ruprechtsberger 1979
E. M. Ruprechtsberger, Die römischen Bein- und
Bronzenadeln aus den Museen Linz und Enns, Linzer
archäologische Forschungen Band 8, 9, Linz 1979.
Sagadin 1979
M. Sagadin, Antične pasne spone in Garniture v Sloveniji, Arheološki vestnik XXX, Ljubljana 1979, str.
294–338.
Sanader 2000
M. Sanader, Kasnoantička grobnica iz Vojnića, Opuscula archaeologica 23–24, Zagreb 1999–2000, 225–
236.
Sanader 2002
M. Sanader, Tilurium, Burnum, Bigeste. Novi prilog dataciji Delmatskog limesa, Arheološke studije i
ogledi, Zagreb 2002, str. 120–128.
Simkins 2003
M. Simkins, The Roman Army from Caesar to Trajan, Man at Arms Series 46, Oxford 2003.
Simon 1968
H. G. Simon, Das Kleinkastell Degerfeld in Butzbach,
Kr. friedberg (Hessen). Datierung und Funde, Saalburg Jahrbuch XXV, Berlin 1968, str. 5–64.
Sivec 1997
I. Sivec, Poznoantično orožje na Slovenskem, Arheološki vestnik 48, Ljubljana 1997, str. 143–151.
Sokol 1998
V. Sokol, Rimski metal s Kuzelina (iskapanja 1990–
1997), Zagreb 1998.
Strmčnik 1997
M. Strmčnik, Mariborsko-bistriško območje v poznorimski dobi, Arheološki vestnik 48, Ljubljana 1997,
str. 269–288.
Šeparović 2003
T. Šeparović, Metalni nalazi, u: M. Sanader, Tilurium I, Istraživanja – Forschungen 1997. – 2001., Zagreb 2003, str. 219–256.
Tejral 1997
J. Tejral, Neue Aspekte der frühvölkerwanderungszeitlichen Chronologie im Mitteldonauraum, u:
M ETALNI NALAZ I
194
Neue Beiträge zur Erforschung der Spätantike im
mittleren Donauraum (ur. J. Tejral, H. Friesinger, M.
Kazanski), Brno 1997, str. 322–393.
Thill 1969
G. Thill, Fibeln vom Titelberg aus den Beständen
des Luxemburger Museums, Trierer Zeitschrift 32,
Trier 1969, str. 133–172.
Tizzoni 1984
Višić-Ljubić 1994
M. Tizzoni, I materiali della tarda età del ferro nelle
civiche raccolte archaeologice di Milano, Rassegna
di studi del Civico museo archeologico e del Civico
gabinetto numismatico di Milano III, Milano 1984.
Višić-Ljubić 2006
Tončinić 2003
D. Tončinić, Koštani i drugi nalazi, u: M. Sanader, Tilurium I, Istraživanja – Forschungen 1997. – 2001., Zagreb 2003, str. 257–270.
Topál 1993
J. Topál, Roman Cemeteries of Aquincum, Pannonia,
The Western Cemetery (Bécsi Road) I, Budapest 1993.
Tudor 1964
D. Tudor, Castra Daciae Inferioris (VIII): Săpăaturile lui Grigore G. Tocilescu în castrul roman de la
Răcari, Apulum V, Bukureşti 1964, str. 233–257.
Unz 1972
Ch. Unz, Römische Militärfunde aus Baden-Aquae
Helveticae, Gesellschaft pro Vindonissa, Jahresbericht 1971, Brugg 1972, str. 41–58.
Unz 1974
Ch. Unz, Römische Funde aus Windisch im ehemaligen
Kantonalen Antiquarium Aarau, Gesellschaft pro Vindonissa, Jahresbericht 1973, Brugg 1974, str. 11–42.
Unz 1975
Ch. Unz, Römische Militärfunde aus Baden, ein
Nachtrag, Gesellschaft pro Vindonissa, Jahresbericht 1974, Brugg 1975, str. 85–91.
Unz, Deschler-Erb 1997
E. Višić-Ljubić, Pojasne kopče, u: Z. Buljević, S. Ivčević, J. Mardešić, E. Višić-Ljubić, Artes Minores,
Salona Christiana (ur. E. Marin), Split 1994, str.
227–239.
Višić-Ljubić 2002
E. Višić-Ljubić, Naušnice, u: Longae Salonae, (ur. E.
Marin), Split 2002, I: str. 217–228, II: str. 122, 123.
E. Višić-Ljubić, Cingulum kopče iz Salone, Vjesnik
za arheologiju i povijest dalmatinsku 99, Split 2006,
str. 161–170.
Voirol 2000
A. Voirol, “Etats d’armes”. Les militaria d’Avenches/
Aventicum, Bulletin de l’Association Pro Aventico
42, Avenches 2000, str. 7–92.
Waurick 1988
G. Waurick, Römische Helme, u: A. Bottini, M. Egg, F.
H. von Hase et al., Antike Helme, Sammlung Lipperhide und andere Bestände des Antikenmuseums Berlin, Monographien Römisch-Germaniches Zentralmuseum Mainz 14, Berlin 1988, str. 327–364.
Webster 1949
G. Webster, The Legionary Fortress at Lincoln, Journal of Roman Studies 39, London 1949, str. 57–78.
Werner 1970
J. Werner, Bemerkungen zu den Bronzefunden, Die
germanishe Siedlung auf dem Gelände der Zeche
Erin in Castrop-Rauxel, Bodenaltertümer Westfalens XII, Münster Westfalen 1970, str. 75–80.
Wiewegh 2003
Z. Wiewegh, Jugoistočna nekropola Siscije, Sisak
2003.
Wild 1970
J. P. Wild, Button-and-Loop Fasteners in the Roman
Provinces, Britannia I, London 1970, str. 137–155.
Ch. Unz, E. Deschler-Erb, Katalog der Militaria aus
Vindonissa, Veröfentlichungen der Gesellschaft
pro Vindonissa XIV, Brug 1997.
Zanier 1988
Vinski 1967
Zaninović 1996
Z. Vinski, Kasnoantički starosjedioci u salonitanskoj
regiji prema arheološkoj ostavštini predslavenskog
supstrata, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 69, Split 1967, str. 5–86.
Vinski 1989
Z. Vinski, Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na
nalazištu Greblje, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,
sv. 19, Split 1989, str. 5–119.
W. Zanier, Römische dreilügelige Pfeilspitzen, Saalburg Jahrbuch 44, Mainz 1988, str. 5–27.
M. Zaninović, Prata legionis u Kosovu polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija, u: M. Zaninović,
Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996, str. 259–271.
METAL N I N A L A Z I
195
taBle
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (o ru ž j e)
T. 1
1
2
4
3
5
M 1:1
M ETALNI NALAZ I – TAB LE (or užje)
T. 2
6
7
9
10
11
8
M 1:1
M 1:1
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (o ru ž j e)
T. 3
13
15
16
14
12
19
17
20
18
22
23
21
26
24
25
28
29
31
30
27
33
32
M 1:1
M ETALNI NALAZ I – TAB LE ( konjs ka opre m a)
T. 4
34
36
35
37
43
39
38
40
42
41
44
45
46
M 1:1
M 1:1
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (fi b u le )
T. 5
49
48
47
53
51
50
52
55
54
56
57
M 1:1
M ETALNI NALAZ I – TAB LE (fi b ul e )
T. 6
59
58
61
60
62
63
64
65
M 1:1
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (fi b u le )
T. 7
66
67
68
70
71
72
74
73
69
75
76
M 1:1
M ETALNI NALAZI – TAB LE (poja s ne kopč e )
T. 8
77
78
M ETALNI NALAZ I – TAB LE (na k i t)
81
79
80
82
M 1:1
METAL N I N A L A Z I – TA B L E ( ku ć n i i nve nt a r )
T. 9
83
84
87
88
85
89
90
86
M 1:1
M ETALNI NALAZI – TAB LE ( kuć ni i nve nt a r)
T. 10
91
92
93
94
95
97
96
98
99
100
104
102
101
106
103
108
105
107
M 1:1
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (m e d i c i ns k i i ns t r um e nt i )
T. 11
109
110
111
112
M 1:1
M ETALNI NALAZ I – TAB LE (or uđe)
T. 12
114
113
115
116
M 1:1
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (o ru đ e)
T. 13
126
119
130
133
124
120
129
125
128
127
122
117
131
121
123
118
M 1:1
132
M ETALNI NALAZ I – TAB LE (or uđe)
T. 14
134
135
139
138
137
136
140
144
141
145
143
142
149
146
147
148
150
151
152
153
156
154
M 1:1
155
157
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (o ru đ e)
T. 15
161
162
159
163
160
158
167
170
166
168
169
165
164
171
172
175
173
174
179
178
177
176
180
183
181
185
184
182
M 1:1
M ETALNI NALAZ I – TAB LE (va r i a )
T. 16
191
188
186
190
187
192
189
193
194
195
197
198
196
M 1:1
199
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (va ri a )
T. 17
200
202
205
203
201
204
208
207
210
209
206
212
211
213
215
218
214
216
M 1:1
M 1:1
217
M ETALNI NALAZ I – TAB LE (va r i a )
T. 18
223
224
220
219
222
221
225
226
227
M 1:1
METAL N I N A L A Z I – TA B L E (va ri a )
T. 19
229
228
230
231
233
234
232
235
M 1:1
Sanja Ivcevic